DPA: "Hrvatska bi mogla biti novo problematično dijete EU-a"

Autor teksta Thomas Brey uvjeren je da Hrvatska nije stvarno ispunila uvjete koje je postavila Europska unija: "Na brzinu je prihvaćeno mnoštvo zakona za provedbu kojih, međutim, uopće ne postoje uvjeti. Ili su samo najavljeni popravljeni zakoni. Primjer 1: u prosincu je Sabor, hrvatski parlament, prihvatio 'strategiju razvoja pravosuđa od 2013. do 2018.'. U njoj se ispunjavaju zahtjevi EU-a. Ali, nema nužnoga 'godišnjeg akcijskog plana' za provedbu zakona bez kojega čitava strategija ostaje mrtvo slovo na papiru.

Primjer 2: 'Zakonom o strateškim investicijama' trebale su biti uklonjene investicijske prepreke, na koje se žalio Bruxelles. Vlada želi sama odlučivati o velikim projektima i tako spriječiti uobičajeno torpediranje na komunalnoj razini. Samo, već mjesecima je sve ostalo na toj najavi. Toga ključnog zakona još nema. "Tako je to često", kaže jedan trgovinski stručnjak iz jedne članice EU-a u Zagrebu. "Nakon najava se ništa ne događa, a ako se ipak dogodi, nedostaju odredbe o provedbi koje bi zakonu udahnule život."

Loša javna uprava

Hrvatska već desetljećima pripada među osobito korumpirane zemlje u Europi. Zato je borba protiv toga zla bila jedan od glavnih zahtjeva Bruxellesa prije pristupanja. Istina, dugogodišnji premijer Ivo Sanader je u spektakularnom suđenju za korupciju osuđen na deset godina zatvora, a protiv njega se vodi još više postupaka, 'ali to ima malo utjecaja na svakodnevni život građana', kaže Zorislav Antun Petrović iz hrvatskoga Transparency Internationala. Veći je problem takozvana šalterska korupcija. Stručnjak Transparencyja je i sam šest godina čekao na jedan upis u gruntovnicu jer nije htio platiti mito.

No, najgori problem nove članice EU-a je javna uprava koju mnogi doživljavaju kao zastarjelu, pristranu, lijenu i samovoljnu. Predsjednik parlamentarnog Odbora za Ustav Pedja Grbin ovako opisuje stanje: 'Državna uprava u Hrvatskoj je nažalost još uvijek konglomerat od austro-ugarske uprave, ali ne u dobrom smislu, nego one kakva je inspirirala Franza Kafku, uz dašak komunizma. Ja imam dojam da se namještenike u upravi načelno uči: tko ne radi ne pravi ni greške.' A reformu uprave Europska komisija uopće nije postavila kao uvjet.

Ljuti strani poduzetnici

O posljedicama izvješćuje austrijski poduzetnik Friedrich Ebner, čiji koncern građevinskih materijala Leier International iz Horitschona/Haračuna u austrijskom Gradišću od 2006. ima u Hrvatskoj jednu ciglanu. 'Vlasti nas šikaniraju, šalju nas u krug od jednih do drugih, vlada nesposobnost i nerazumijevanje', kaže ogorčeno. (...) 'Hrvatska je miljama daleko od EU-standarda. U gospodarstvu velikim dijelom još odlučuju mafijaši. Ako se tako odnosi prema stranim investitorima, onda ta zemlja ne pripada u EU', kaže srdito Ebner.

A što kažu njemački poduzetnici u Hrvatskoj? Ispitivanje Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore objavljeno u ožujku otkrilo je i ovo: 'Vrlo rašireno nezadovoljstvo vlada kod borbe protiv korupcije i kriminala, pravne sigurnosti, fleksibilnosti radnog prava, discipline plaćanja i predvidivosti gospodarske politike. Vrlo nezadovoljni su poduzetnici javnom upravom, poreznim sustavom i poreznim vlastima kao i poreznim opterećenjem.'

Česta promjena pravila

Poražavajuća je kritika i domaćih gospodarskih stručnjaka. 'Vlada je neorganizirana i apsolutno nesposobna', kaže profesor ekonomije Ljubo Jurčić s Ekonomskog fakulteta. 'Naša vlada ni o čemu nema pojma', dodaje jedna poznata poduzetnica s velikim iskustvom kao politički konzultant u Zagrebu, koja je kao važna osoba u gospodarstvu željela ostati anonimna. Vlada često mijenja pravila, što je otrov za investicije, kaže ona: 'To je kao da rukometna momčad nakon poluvremena mora nastaviti igrati vaterpolo.'

A što sve Hrvatska još nije ispunila: državno brodogradilište '3. Maj' u najvećem lučkom gradu Rijeci još nije privatizirano. Od procijenjenih 200.000 srpskih prognanika nakon rata (1991.-1995.) samo su se rijetki vratili u svoju staru domovinu. Za ratne zločine prilikom vraćanja područja koja su bili okupirali Srbi u operaciji kodnog imena Oluja još nijedan Hrvat nije pravomoćno osuđen, kaže Vesna Teršelić iz organizacije za ljudska prava Documenta.

"Bojimo se da će spremnost na političke reforme i pritisak da se reforme provedu nestati s ulaskom u EU", kaže Marina Škrabalo iz najveće nevladine organizacije za demokraciju i ljudska prava GONG. 'Bojimo se da će na područjima pravosuđa, korupcije i povratka izbjeglica nestati reformska spremnost.' Zato je GONG predložio osnivanje saborskog odbora koji će nadzirati provedbu reformi. Već mjesecima vlada i parlament nisu reagirali na taj prijedlog", piše Njemačka novinska agencija DPA.