Dogovor za Mostar – bez prevelikog optimizma

Postignut je dogovor koji se u Mostaru, Bosni i Hercegovini, ali i izvan granica ove zemlje, čekao punih 12 godina. Predsjednici Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović i Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović potpisali su „politički sporazum" o održavanju izbora u Mostaru.

Time su se, kako je pojašnjeno u srijedu (17.6.) na zajedničkoj konferenciji za medije, stvorili uvjeti za održavanje lokalnih izbora u hercegovačkom središtu i izmjene Statuta Grada Mostara koje bi trebale biti usvojene na prvoj konstituirajućoj sjednici nakon izbora novoga Gradskog vijeća. Rečeno je da su stvorene i osnove za izmjene Izbornog zakona BiH.

Mostarski politolog Ilija Šagolj kaže da je inače optimist, pa i u ovom slučaju, iako se pribojava da bi implementacija dogovorenog mogla naići na brojne prepreke. „Sporazum je potpisan, ali zašto se toliko dugo čekalo? Svi se sada pitamo kako dalje? Hoće li biti moguće provesti u djelo sve što su politički lideri dogovorili? Mostar je poznat po blokadama i bojim se da bi se i ovoga puta nešto nepredviđeno moglo iskomplicirati. Mislim da je ovo urađeno pod pritiskom međunarodne zajednice i Američke ambasade. Kamo sreće da je sve dogovoreno ranije", kaže Šagolj za Deutsche Welle.

"Truli dogovor" stranaka koje "desetljećima poništavaju Mostar"

Bosanskohercegovački pisac i režiser, Mostarac Gradimir Gojer, ne dijeli optimizam političkih lidera. „Ne dijelim optimizam Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića, prije svega zato što je sporazum koji se odnosi na izbore u Mostaru vezan za promjene Izbornog zakona BiH. Smatram da se radi o truloj političkoj nagodbi dvije stranke koje Mostar desetljećima poništavaju", tvrdi Gojer.

Zbog neodržavanja izbora u Mostaru BiH je proglašena krivom i pred Europskim sudom za ljudska prava.

Irma Baralija, Mostarka koja je pred sudom u Strasbourgu tužila državu BiH, kaže da je „trećina njezinog života" prošla u političkim tenzijama između HDZ-a i SDA oko Mostara. „Kad živite ovdje i gledate što se događa i trpite razne njihove makinacije, novac koji nestaje, poduzeća koja propadaju, i onda jučer te dvije stranke koje su to sve radile, sjedaju za stol i potpisuju nešto. Sada hoće da se pitaju i u budućnosti. Naravno da mi je drago što se pomaklo s mrtve točke, ali kad vidim što su potpisali i što su predstavili, duboko sam potresena", kazala je Baralija za N1 televiziju, nezadovoljna detaljima dogovora o izmjenama Izbornog zakona BiH.

Kada je riječ o rješenjima za Mostar, Baralija smatra da nije napravljen nikakav iskorak u odnosu na model koji je važio proteklih 12 godina.

Ništa bez „zavrtanja ruku"

Bosanskohercegovački sociolog, profesor Slavo Kukić nada se da će, nakon 12 godina, u Mostaru ponovo biti izbora, jer je bilo „zavrtanja ruku", što je izraz kojim se u BiH opisuje politički pritisak međunarodne zajednice, u ovom slučaju Američke ambasade i Delegacije Europske unije u BiH.

„Što se Mostara tiče izbora možda i bude, jer izgleda da je bilo 'zavrtanja ruku'. Što se Izbornog zakona kao cjeline tiče, iz izjava koje su uslijedile naslućuje se da stajališta nisu ni milimetar bliže. Dakle, tu ne predviđam rješenje u naredna tri mjeseca, što je vrijeme koje je navedeno kao rok u jučerašnjem sporazumu", upozorava Kukić.

A u dijelu sporazuma koji se odnosi na promjene Izbornog zakona BiH navodi se, između ostalog, da će se izmjene bazirati na „legitimnom izboru i legitimnom političkom predstavljanju" konstitutivnih naroda i građana na svim administrativno-političkim nivoima, u Predsjedništvu BiH i Domovima naroda. U toj odredbi, oporbena Socijaldemokratska partija (SDP) BiH vidi ostvarenje zahtjeva Čovićevog HDZ-a, a lider SDP-a Nermin Nikšić oštro kritizira SDA da je „ponovo prodala interese Mostara i BiH". „Dragan Čović može biti zadovoljan, ispunjene su mu želje", navodi Nikšić.

Sporazum na zadovoljstvo „legitimnih"

S druge strane, Hrvatski narodni sabor (HNS) BiH pozdravlja sporazum o Mostaru i promjenama Izbornog zakona jer se njime „rješavaju ključne političke prepreke" za funkcioniranje Mostara, ali i BiH.

„Ova dva velika Sporazuma čine toliko očekivani iskorak u konačnom rješavanju prepreka za održavanje izbora u Gradu Mostaru i funkcioniranje ključnih institucija u BiH koje trebaju zaštititi legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda u skladu s odlukama Ustavnog suda BiH kao i Europskog suda za ljudska prava", rečeno je iz HNS-a.

Koalicijski partner SDA, Demokratska fronta (DF) Hercegovačko-neretvanskog kantona pozdravila je sporazum koji bi trebao omogućiti održavanje lokalnih izbora u Mostaru, uz „oštro negodovanje" što su partneri iz međunarodne zajednice političku scenu Mostara reducirali na dvije političke stranke (HDZ BiH i SDA). „A radi se o političkim strankama koje su najodgovornije za neprimjereno dugi izostanak demokratskih izbornih procesa u Mostaru", priopćeno je iz Kantonalnog odbora DF-a.

Optimizam međunarodne zajednice

Međunarodna zajednica je, sudeći prema prvim reakcijama, zadovoljna. U kratkom komentaru za Deutsche Welle, direktor predstavništva Zaklade Konrada Adenauera u BiH Sven Petke ističe da je postignuti dogovor „korak u pravom smjeru".

„Građani Mostara još od 2008. godine nisu birali gradonačelnika i postignuti dogovor je zato korak u pravom smjeru. Nadam se da će uslijediti dodatni koraci kako bi građani Mostara mogli birati svoju lokalnu vlast", rekao je Petke.

„Europski sud je donio odluku da je 12 godina predug period da se građanima Mostara uskrati pravo na glasanje i to je zaista mnogo vremena. Pozvao sam i Izetbegovića i Čovića da razgovaraju o izborima u Mostaru. To je bio početak ozbiljnih razgovora i diskusija. Prije dvije godine smo bili blizu dogovora. Ovaj dogovor u Mostaru bit će veoma važan ne samo za Mostar, već za cijelu BiH", kazao je američki ambasador Eric Nelson komentirajući za BHRT „politički sporazum" HDZ-a i SDA.