Djeca-vojnici: ukradena djetinjstva

Porušene kuće, ubijeni članovi obitelji ili ranjeni prijatelji: strahote rata na svojoj koži osjećaju posebno djeca, poput ove u sirijskom gradu Alepu. Mnoga od njih su i direktno uvučena u borbe za vlastito preživljavanje.

Teroristička organizacija „Islamska država“ ne preza ni od nasilja nad djecom. Prema podacima Ujedinjenih naroda IS djecu upotrebljava kao žive štitove ili bombaše samoubojice. Unatoč tomu je IS za mnoge mlade atraktivna organizacija.

Prema podacima Organizacije UN-a za pomoć djeci UNICEF-a , djeca se masovno prisiljavaju na sudjelovanje u borbama. Riječ je o djevojčicama i dječacima koji su ostali siročad ili su ih njihovi roditelji prodali. Djeca su često i žrtve seksualnog zlostavljanja.

Sudan, Južni Sudan, Somalija, Čad samo su neke od zemalja u kojima su djeca posljednjih godina bila prisiljena na odlazak u borbe. UN procjenjuje da preko 250.000 djece diljem svijeta sudjeluje u oružanim borbama. UN govori o 52 sukobljene strane i 23 zemlje u kojima se djeca zlostavljaju za potrebe oružane borbe.

Razlozi zlouporabe djece u oružanim sukobima su brojni, kaže u razgovoru za Deutsche Welle predstavnica UNICEF-a Ninja Charbonneau. „Djeca su jeftina, daju se manipulirati i često ih se drogira kako bi postala još poslušnija“, objašnjava Cherbonneau.

Koji put djeci-vojnicima pođe za rukom osloboditi se svojih mučitelja. Djelatnici UN-a ovu djecu pokušavaju vratiti u normalan život. Mnogi pate od pothranjenosti, spolnih zaraza, psihičkih oboljenja i ovisnosti o drogama.

No djeca koja se oslobode izgubila su svaki kontakt s prijašnjim životom i imaju poteškoća nositi se s traumatičnim iskustvima. U UN-ovom kampusu ta se djeca pokušavaju pripremiti na normalan život i povratak obitelji kroz školovanje i učenje zanata. Ali to je pogotovo teško u onim sredinama u kojima još uvijek traje rat.

Jedna od onih kojima je uspio povratak u svakodnevicu je i China Kaitetsi. Ona je u svojoj knjizi „Suze između neba i zemlje“ opisala put od djeteta-vojnika u Ugandi do izbjeglištva u Danskoj i prilagođavanja novoj sredini.

I Emmanuel Jal je nekada bio dijete s puškom. Danas je međunarodno poznata hip-hop zvijezda. No veseli nastupi na pozornici ne mogu izbrisati užasna sjećanja koja nosi u sebi. Tekstovi njegovih pjesama govore i o ratu u Sudanu koji je Jal preživio kao dijete-vojnik.

150 zemalja-članica UN-a potpisalo je protokol o zabrani sudjelovanja djece u sukobima. Na snagu je stupio 12. veljače 2015. Od tada se ovaj dan obilježava kao „Dan crvenih dlanova“ koji ukazuju na sudbinu mnoge djece-vojnika.

Prema UN konvenciji, svi borci mlađi od 15 godina slove kao djeca-vojnici. Organizacije za zaštitu ljudskih prava traže da se svi sudionici u oružanim sukobima mlađi od 18 godina smatraju djecom-vojnicima.