Djeca ne uče brže od odraslih

Sudbina Francuske ovisi o obrazovnom sustavu, mišljenje je francuskog predsjednika Macrona. Stoga od rujna predškolsko obrazovanje postaje obvezno za svu djecu u toj zemlji. Umjesto od šest godina, kako je to ranije bilo, francuski mališani će od svoje treće godine morati sjediti u školskim klupama. Predškolsko obrazovanje je u Francuskoj popularno i posjećuje ga, a da to do sada nije bilo obvezno, 97 posto djece. Kako se predsjednik Macron boji da preostalih tri posto čine uglavnom djeca iz socijalno ugroženih obitelji, predškolski odgoj postaje obvezan, a od rujna su i školski obroci besplatni.

Možda je rano obvezno obrazovanje dobro za Francusku, ali je li dobro za djecu? Koliko učenje i struktura čine dobro djeci od tri godine? O tome smo razgovarali s psihologinjom Brigitte Rollet.

DW: Gospođo Rollet, je li točno da mala djeca uče brže od odraslih?

Brigitte Rollett: Ne, to je apsolutna besmislica. Ona čak uče znatno sporije. Njihovi mozgovi su još u razvoju i nisu kao kod odraslih. Posebno kod trogodišnjaka te vrlo bitne veze između različitih dijelova mozga nisu potpuno razvijene. Na primjer, razlikovanje desne i lijeve strane je proces koji traje neko vrijeme i treba ga izgraditi.

DW: Odnosi li se to i na učenje jezika?

Rollett: Da, to se odnosi i na jezike. U mozgu postoje dva centra za jezike među kojima se uspostavlja stabilna veza tek nakon određenog vremena. Jedino što mala djeca uče bolje i brže je točan izgovor. Kada djeca uče jezik, često zvuče kao netko tko govori materinji jezik. Za odrasle je to pak teže.

DW: Dakle, obična je glasina da se u starosti više ne uči?

Rollett: Da, ta tvrdnja je odavno zastarjela! Jeste li ikada čuli za studiju provedenu među taksistima u Londonu? Engleski neurolozi su analizirali kako se mozak taksista mijenja tijekom prve četiri godine provedene na tom poslu. To je bilo 2011. godine, kada navigacijski sustavi još nisu bili tako rašireni. Tada je ustanovljeno da je njihovo područje za orijentaciju u mozgu nakon te četiri godine bilo znatno veće nego kod ostatka stanovništva.

DW: Znači, važan je samo pravilan trening?

Rollett: Kapacitet je tu i radi se samo o tome kako ga iskoristiti. Dnevni navigacijski trening na ulicama Londona doveo je do promjene u strukturi mozga taksista. To je bila prekretnica u proučavanju razvoja mozga. Studija je pokazala da odrasli još mogu učiti.

DW: Dakle, roditelje ne treba brinuti da će njihova djeca biti u lošijoj startnoj poziciji ako sa šest godina krenu školu?

Rollett: Ja bih čak rekla da to može biti od veće koristi. Ako se prerano počne s učenjem i strukturiranjem, djeca bi mogla brzo izgubiti motivaciju i to bi ih moglo preopteretiti.

DW: Ali pohađanje vrtića općenito je ipak smisleno?

Rollett: Izrazito je korisno, jer djeca u vrtiću također stječu socijalne i kooperativne vještine. I - nemojte me pogrešno shvatiti - učenje čitanja, pisanja i računanja kroz igru je divno. Važno je samo da se sve to prilagodi djeci i njihovim individualnim potrebama. Postoje djeca koja u dobi od tri godine mogu zbrajati i oduzimati, a druga moraju tek naučiti razlikovati veći broj od manjeg. Svako dijete se mora individualno promatrati.

Profesorica Brigitte Rollett radi na Institutu za razvojnu psihologiju i pedagošku psihologiju Sveučilišta u Beču.