Diplomatska ofenziva za Srbiju u EU-u

Nije bilo slučajno to što je srbijanski predsjednik Boris Tadić o svojim predodžbama o mirnom suživotu na Balkanu govorio baš u zakladi Friedricha Eberta u Berlinu. Jer, kako je naglasio, ondje se osjeća "među prijateljima". Osim toga, istaknuo je i angažman ove zaklade u Srbiji, koji je, rekao je, cijenio još kao oporbeni političar.

Kroz njegovo predavanje se poput crvene niti provlačio pledoaje za pomirenje bivših zaraćenih strana na Balkanu. "Pomirenje je naša obveza prema idućim generacijama", rekao je srbijanski predsjednik. Dodao je da je Srbija izručenjem Ratka Mladića dala važan doprinos tome te obećao da će biti izručen i haški optuženik Goran Hadžić.

Proteklih godina Tadić je više puta pružao ruku pomirenja prema susjedima. On je, među ostalim, u srbijanskom parlamentu potaknuo donošenje Deklaracije o Srebrenici. A sada očekuje da će i susjedne zemlje izručiti svoje optuženike za ratne zločine. "Nitko se ne smije postaviti iznad zakona i svi ratni zločinci moraju biti izručeni", zatražio je Tadić, misleći pri tome na optužbe za navodnu trgovinu organima kosovskih Srba. On je naglasio kako očekuje da će Vijeće sigurnosti UN-a pokrenuti neovisnu istragu o tome.

"Mladićevo izručenje nije bilo politička kalkulacija"

Srbijanski predsjednik je ponovio da izručenje Ratka Mladića nije bilo posljedica političkih kalkulacija, odnosno da bi se ubrzalo približavanje Srbije Europskoj uniji. Srbija je samo ispunila obećanje, a sada je na EU-u da ispuni svoje o realnim europskim perspektivama za Beograd, rekao je Tadić. Pri tome je istaknuo da Srbija ne očekuje nikakvu samilost, nego da EU ispuni zadanu riječ i oda priznanje srbijanskim naporima u suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala, kao i u provedbi gospodarskih i političkih reformi. Tadić je izrazio razumijevanje za protivnike proširenja Unije, ali je napomenuo kako je izvršavanje zadane riječi u zajedničkom interesu. On je upozorio da bi zastoj u integracijskim naporima na Balkanu mogao dovesti do novih napetosti u regiji.

Protiv promjene granica

Tadić je istaknuo da je Srbija ključna država u regiji te da djeluje stabilizirajuće na svoje susjede. Vlada u Beogradu je protiv svake promjene postojećih državnih granica i podržava jedinstvenu Bosnu i Hercegovinu, bio je jasan srbijanski predsjednik. Također je naglasio da to znači i protivljenje bilo kakvoj Velikoj Albaniji ili Velikoj Srbiji. No, istodobno je odbacio mogućnost priznanja neovisnosti Kosova, ali je podsjetio da se vode razgovori između Beograda i Prištine pod pokroviteljstvom Bruxellesa. Tadić je rekao kako mu je jasno da se mora pronaći trajno rješenje za obje strane, a kao uzor je naveo njemačko-njemački sporazum iz 1972. godine, koji je tada Zapadnoj i Istočnoj Njemačkoj omogućio članstvo u Ujedinjenim narodima.

Srbijanski predsjednik je izrazio optimizam što se tiče ulaska Srbije u EU. Kako je rekao, nakon što je hrvatsko članstvo praktički dogovorena stvar, onda ni Srbija neće morati dugo čekati. On računa da bi do srbijanskog članstva moglo proći još oko pet godina. Na kraju je izrazio nadu da će Njemačka politički podržati Srbiju na tom putu.

Autorica: Verica Spasovska/ A. Jung-Grimm

Odg. ur.: D. Dragojević