Dijete ili karijera?

Zašto Nijemci imaju tako malo djece, u zemlji koja je ekonomski tako dobro razvijena? O tome političari već godinama razbijaju glavu i pokušavaju raznim mjerama „okrenuti“ taj trend. Tako, na primjer, roditelji dobivaju novac od države za svako dijete (dječji doplatak), a povećan je i broj vrtića. Ipak, stopa nataliteta je u opadanju. Ono što ostaje su zastrašujuće statistike. One pokazuju da Nijemci postaju sve stariji i stariji. To ima posljedice, koje plaše političare.
Manjka radne snage, a rastu troškovi socijalnih sustava. "Sami sebi previše kompliciramo stvari", kaže Renate Köcher s Instituta za istraživanje javnog mišljenja u Allensbachu, predstavljajući u Berlinu novu studiju obiteljske politike. "Još uvijek postoje crno-bijeli stavovi: dijete ili karijera." Rezultat takvih stavova je velik broj žena bez djece. Neke druge zemlje se bolje nose s tim pitanjem. Na primjer u Francuskoj.

Ministrica obitelji Manuela Schwesig (Socijaldemokratska stranka, SPD), dotakla je srž dilema koje muče mnoge žene u Njemačkoj: "Bez obzira kako nešto radili, uvijek griješite. Ako propustite poslovni sastanak jer želite otići na kazališnu predstavu svoje kćeri, peći će vas savjest - ali, i obrnuto."
Kako se to može promijeniti? Ministarstvo obitelji naručilo je, s institutom profesorice Köcher iz Allensbacha, istraživanje o ovoj tematici. Studija istražuje pitanja poput: "Kako mladi roditelji usklađuju obitelj i posao?" i "Na koji način donose te odluke?"

Velike razlike između istoka i zapada Njemačke

Reprezentativno ispitivanje 3.000 parova s djecom mlađom od šest godina, pokazalo je da se 87 posto očeva i majki prije rođenja prvog djeteta dogovorilo o budućoj raspodjeli poslova. No, i brzo uspostavljen dogovor za kuhinjskim stolom ima svoje posljedice. Na kraju ispadne da "majke imaju skraćeno, a očevi puno radno vrijeme", a to je osobito slučaj u Zapadnoj Njemačkoj, kaže ministrica.
Na istoku Njemačke je, pak, pristup drugačiji, objašnjava sociologinja Renate Köcher. Tamo se većina partnera trudi da i žena i muža imaju profesionalnu karijeru. Oni razmišljaju poput roditelja u Francuskoj ili Švedskoj, objašnjava Köcher. Ipak, i na Zapadu se puno toga počelo mijenjati, otkako su se Istočna i Zapadna Njemačka ujedinile nakon pada Berlinskog zida.

Mnoge majke „zakoče“ profesionalnu karijeru

"Moramo se riješiti slike o lošoj majci", zahtijeva SPD-ova ministrica Schwesig, koja je odrasla u Istočnoj Njemačkoj (DDR-u). Mora se stati na kraj tome da konzervativni političari kod majki potiču grižnju savjesti ako se oko svoje djece ne brinu po cijeli dan, dodaje ministrica.

Renate Köcher naglašava kako se ove razlike između razmišljanja roditelja s istoka i zapada Njemačke ne vide prije rođenja djeteta. Intervjui su pokazali, da u oba dijela Njemačke, više od 90 posto roditelja prije rođenja prvog djeteta svoj profesionalni razvoj smatra vrlo značajnim. No, nakon prvog djeteta, žene mijenjaju svoj stav, ponajprije na zapadu. Zaposlenje s punim radnim vremenom tada postaje iznimka. 17 posto žena u potpunosti se prestaje baviti svojom profesijom. Svaka druga se, zapravo, želi vratiti na posao, ali u tome često nema suprugovu potporu. "Nešto jednostavno moramo mijenjati", smatra Köcher.

Jaz između želje i stvarnosti

Na način života za koji se roditelji odlučuju, novac igra važnu ulogu, ali i njihov ideal obiteljskog života, dodaje znanstvenica Köcher. U Njemačkoj postoji i znatna porezna prednost, ako jedan partner zarađuje daleko manje od drugog („Ehegattensplitting“). Odlučujući faktor za mlade obitelji još uvijek je i to što nemaju kome ostaviti dijete na čuvanje. Mnogi roditelji se pitaju ima li u vrtiću mjesta ili ne? Na zapadu još uvijek ima nedostataka, priznaje ministrica obitelji Manuela Schwesig.
Sve u svemu, studija pokazuje da postoji veliki jaz između želja i stvarnosti. Kada se mlade roditelje pitalo koje mjere priželjkuju od obiteljske politike, 69 posto majki i očeva odgovorilo j da želi mogućnost za bolje usklađivanje između posla i obiteljskog života. 62 posto željelo bi raditi puno radno vrijeme.
Schwesig i Köcher apeliraju mladim obiteljima da razmotre dugoročne posljedice svoje podjele rada. Žene koje rade samo skraćeno radno vrijeme, dobivaju, naravno, i nižu mirovinu. Ukupno gledajući, u Njemačkoj žene u prosjeku zarađuju 22% manje od muškaraca.