1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Dijaspora mora strepiti za radna mjesta

Goran Goić, Berlin12. prosinca 2008

Većina gastarbajtera prve generacije zaposlena je u sektoru niskih plaća odnosno zanimanjima s nižom stručnom spremom. Takvih se poslodavci najlakše odriču u razdobljima krize pred kakvim se nalazi njemačko gospodarstvo.

https://p.dw.com/p/GEx6
Radnici na gradilištu
S bauštele na burzu rada?Foto: AP
Nezaposleni čekaju u redu pred područnim uredom Zavoda za zapošljavanje u njemačkom gradu Kasselu
Opet dulji redovi pred Zavodom za zapošljavanjeFoto: dpa

Njemačkom se širi val otkaza. Sve više poduzeća otpušta radnike – bilo posuđene ili vlastite. Stručnjaci strahuju da je to tek početak. Zbog ekonomske krize broj nezaposlenih će dogodine, prema nekim procjenama, narasti za oko 700.000, možda i više. Na udaru će se najprije naći kadrovi bez ikakve kvalifikacije ili tek s nižom stručnom spremom. Njih je po izlasku iz recesije najlakše ponovo regrutirati na tržištu rada. Gastarbajteri s prostora bivše Jugoslavije tradicionalno obavljaju upravo takve, slabo plaćene poslove.

Nema razloga za paničarenje

Stranac zaposlen u njemačkoj gastronomiji sakuplja suđe i pribor za jelo
U sektoru niskih plaća se najbrže gubi posaoFoto: AP

Pa ipak, razloga za paniku među dijasporom nema, tvrdi Christian Dreger, ravnatelj Odsjeka za makroekonomiju i prognoze berlinskog Instituta za privredna istraživanja: "Osobito među niže kvalificiranim radnicima u industriji, istina, valja računati s otkazima. No, istodobno će uslijed pada inflacije i rasta potrošnje u maloprodaji i uslužnim djelatnostima biti otvorena nova radna mjesta. "Drugim riječima, u sektoru malih primanja i zvanja s nižom stručnom spremom brojčano neće doći do gubitka nego do preraspodjele rada.

Stručnjaci mogu biti spokojni

Strani informatički stručnjak pred zaslonom računala sa zadovoljnim izrazom lica i njemačkom zastavom u pozadini
Informatičari nemaju razloga za zabrinutostFoto: DW/picture-alliance/dpa

Na politiku zapošljavanja bi povoljno mogla utjecati i činjenica da su njemačka poduzeća nakon višegodišnjeg razdoblja konsolidacije i reformi dovoljno zdrava da bi prebrodila krizu. Mnoge firme, unatoč nepovoljnom razvoju gospodarstva, niti ne pomišljaju na otkaze. To se poglavito odnosi na radnike s najvišom stručnom spremom u deficitarnim zvanjima poput informatičara ili inženjera. "Ako bi sada otpustili stručnjake, kasnije bi imali problema s nalaženjem novih visoko kvalificiranih kadrova. Mislim da vrhunski obučeni radnici, kojih u Njemačkoj nedostaje, u trenutnoj konjunkturnoj situaciji mogu biti sigurni", zaključuje Dreger.