Dijalog o ubijenima, nestalima i protjeranima s Kosova

Vlasti u Prištini kao i lokalne i međunarodne nevladine organizacije tvrde da je tokom rata na Kosovu (1998.-1999.) ubijeno i nestalo više od 13.500 ljudi. Ove brojke, koje je objavio Fond za humanitarno pravo na Kosovu i u Beogradu, koriste kao konačne i kosovske institucije.

Prema tim izvorima, 76% ubijenih su bili civili. Ubijeno je 10.794 Albanaca i 2.197 Srba, ostali su pripadnici drugih etničkih skupina koje žive na Kosovu. No danas, više od 21 godinu nakon završetka rata na Kosovu, 1.647 osoba se i dalje smatra nestalima. Od toga je oko 420 Srba.

Nestali

U Međunarodnom odboru Crvenog križa i u Kosovskoj vladinoj komisiji za nestale osobe registrirano je poslije rata, na zahtjev članova obitelji, 6.057 slučajeva nestalih. U međuvremenu je rasvijetljena sudbina većine, ali se o 1.647 osoba još ne zna ništa.

Kosovske vlasti i međunarodne nevladine organizacije tvrde da su oko 80% nestalih tokom rata bili muškarci u dobi od 18 do 40 godina. Ostali su imali 41 do 60 godina, ali je bilo i slučajeva otmica i nestanaka ljudi starijih od 60 godina.

Masovne grobnice

Na Kosovu i u Srbiji otkriven je poslije kosovskog rata veliki broj masovnih grobnica. Tokom istraga Međunarodnog suda za ratne zločine na prostorima bivše Jugoslavije, na Kosovu i u Srbiji je pronađeno 529 masovnih grobnica, velika većina na Kosovu. U tim grobnicama su identificirana tijela oko 4.300 ubijenih.

Direktor Fonda za humanitarno pravo na Kosovu Bekim Bljakaj kaže da i dalje ima velikih poteškoća u utvrđivanju svih činjenica oko ubijenih i nestalih, jer za to ne postoji volja državnih organa Srbije.

Nakon toliko godina, teško je pronaći primarne izvore, jer u međuvremenu su mnogi svjedoci umrli, a nedostaje i dokumentacija vlasti. Suradnja institucija Kosova i Srbije može pomoći u procesu istraživanja njihove sudbine.

Masovne grobnice u Srbiji

U Srbiji je poslije rata otkriveno više masovnih grobnica u kojima su sahranjena tijela Albanaca ubijenih tokom rata. Najveća masovna grobnica je otkrivena u Batajnici. Prema dosadašnjim podacima, na ovom poligonu srpskih specijalnih postrojbi, pronađena su tijela oko 930 kosovskih Albanaca. U Srbiji je do sada pronađeno sedam masovnih grobnica. Tijela ubijenih Albanaca pronađena su u Batajnici, Perućcu, Petrovom Selu i Rudnici.

Prema nekim izjavama koje se mogu naći na Wikipediji, srpski izvori govore o paljenju tijela ubijenih Albanaca u Trepči, ali i u Boru. 6. travnja 1999. godine je na Dunavu kod Kladova otkrivena hladnjača s oko 80 tijela ubijenih kosovskih Albanaca. Policija je na početku tvrdila da se radi o mrtvim Kurdima. Istinu o ubijenim Albancima je otkrio jedan mještanin, koji je kasnije pronađen mrtav.

Podaci Fonda

Fond za humanitarno pravo u Beogradu i FHP Kosova zajedno su objavili knjigu pod nazivom "Knjiga sjećanja o Kosovu" u kojoj su objavljena imena ubijenih i nestalih u razdoblju od 1. siječnja 1998. do 31. prosinca 2000.

Fond je identificirao 13.518 ljudi ubijenih tokom rata na Kosovu. Od toga 10.794 Albanaca, 2.197 Srba i 527 pripadnika ostalih etničkih skupina koje žive na Kosovu. Većina je ubijena tokom 1999. godine (11.199 ljudi). 11.661 ubijenih su muškarci, a 1.857 žene.

Žrtve su bile svih starosnih dobi - od tek rođenih beba do stogodišnjaka. FHP tvrdi da je u razdoblju od 1998. do 2000. godine ubijeno 239 djece mlađe od pet godina. Dok je četvoro ubijenih bilo starije 100 godina. Iznosi se da se kod najvećeg dijela ubijenih tokom rata radilo o civilima, koji nisu imali nikakve veze s oružanim ustankom.

Direktorica FHP-a u Beogradu Nataša Kandić tvrdi da je zbog NATO-ovog bombardiranja na Kosovu poginulo 488 ljudi (249 Albanaca, 202 Srba, 37 Roma i drugih). U Srbiji je ubijeno 260 osoba, a u Crnoj Gori 10.

Nataša Kandić kaže da je nakon povlačenja srpskih snaga s Kosova od 15. lipnja 1999. do kraja 2000. na Kosovu ubijeno, oteto ili nestalo 1.257 ljudi: 717 Srba, 307 Albanaca i 233 Roma.

Vlada i ostali izvori

Srpske vlasti i nevladine organizacije u Srbiji imaju različite podatke o broju ljudi koji su ubijeni, oteti i protjerani s Kosova. U evidenciji srpske vlade nalaze se sve osobe za koje se smatra da su "žrtve albanskog terorizma". Tu se ubrajaju vojnici, policija, potom civili Srbi, Crnogorci, Romi i Albanci i drugi.

Vlada Srbije tvrdi da su u razdoblju od siječnja 1998. do studenoga 2001. "albanski teroristi" ubili 1.835 i oteli 1.441 osobu.

Prema tom izvoru, na Kosovu je ubijeno, oteto i nestalo 1.953 Srba i Crnogoraca, 266 drugih, 381 vojnik Jugoslavenske vojske, 243 policajca i 72 neidentificirane žrtve. U izvještaju srpske vlade govori se o samo 361 ubijenih albanskih civila. Dok je ukupni broj ubijenih, otetih i nestalih 3.276. Međutim, srpska vlada tvrdi da se te brojke ne mogu smatrati konačnima, pošto Srbija nije mogla prikupiti sve podatke o zbivanjima nakon rata.

U ove brojke nisu uvrštene žrtve NATO-ovog bombardiranja. Vlada Srbije tvrdi da je tokom bombardiranja ubijeno 462 vojnika i 114 pripadnika specijalnih jedinica policije.

Udruženje obitelji nestalih i otetih osoba u Srbiji kaže da je "tokom sukoba na Kosovu i Metohiji nestalo oko 1.300 Srba".

U jednom studiji Fonda za humanitarno pravo u Beogradu, koja se smatra i najdetaljnijom, navodi se da je u razdoblju od siječnja 1998. do prosinca 1999. godine na Kosovu ubijeno 1.123 srpskih civila, od čega je 786 osoba ubijeno nakon dolaska NATO-ovih snaga na Kosovo.

Udžbenici

Kao konačni podaci srpske strane mogu se smatrati i oni koje nalazimo u udžbenicima, objavljenima uz dozvolu Ministarstva prosvjete. U udžbenicima se spominje pismo koje je Vijeću sigurnosti UN-a u veljači 2000. poslala Savezna Republika Jugoslavija. U ovom pismu se tvrdi da je od ulaska NATO-ovih snaga na Kosovo "ubijeno 899 ljudi, a kidnapirano je 834". U ovom pismu se ne govori o nacionalnoj pripadnosti ubijenih ili otetih.

Raseljeni / protjerani

Jedna od tema koja će se otvoriti u briselskom dijalogu bit će i pitanje raseljenih i protjeranih Srba s Kosova. Vlada Srbije govori o više od 280.000 interno raseljenih i protjeranih osoba. Srbijanska vlada govori i o oko 20.000 interno raseljenih Srba na Kosovu, iz multietničkih sredina u (skoro) jednonacionalne enklave.

Prema podacima Visokog povjerenika UN-a za izbjeglice, s Kosova je otišlo ili protjerano oko 210.000 Srba i nealbanaca. Za sada nema točnih podataka koliko ih je prinudno iseljeno, koliko ih je pobjeglo zajedno sa srpskim snagama, a koliko je njih legalno prodalo svoja imanja i otišlo s Kosova.

Srpski izvori kažu da se ovi podaci ne mogu smatrati potpunim i konačnim, jer srpska strana nije uspjela zabilježiti sva događanja nakon dolaska NATO-ovih snaga na Kosovo.