Laschet i kršćanski demokrati prestigli Zelene

Prije pet tjedana stvari su izgledale drugačije: da su tada održani parlamentarni izbori, pobjednici bi bili Zeleni, a ne kršćanski demokrati iz Unije CDU/CSU. Zeleni su tada prvi put vodili u anketi Deutschlandtrend, koju za javni servis ARD provodi institut za ispitivanje javnog mnijenja Infratest-dimap. S plusom od četiri posto Zeleni su tada ojačali točno onoliko koliko su kršćanski demokrati oslabili. Ali od tog - za Zelene odličnog - rezultata, ništa nije ostalo. U lipnju su oslabili za šest posto, dok je Unija ojačala za pet.

Matematički gledano, Zeleni i kršćanski demokrati i dalje bi imali većinu nužnu za sastavljanje vlade, nakon šesnaestogodišnje ere kancelarke Angele Merkel. S time što bi, kako trenutno stoje stvari, njezin nasljednik bio Armin Laschet. Suparnica Annalena Baerbock i njezina stranka u koaliciji bi se morali zadovoljiti ulogom manjeg partnera.

Glavni razlog za takvu promjenu raspoloženja mogli bi biti neprecizni podaci u njezinoj biografiji, objavljenoj na internetu, kao i to što je Bundestagu kasno dostavila informacije o prihodima koje ima kao šefica Zelenih. Neprecizni podaci u biografiji tiču se i njezinog članstva u međunarodnim organizacijama kao što je Visoko povjerenstvo UN-a za izbjeglice (UNHCR). „To je bila greška“, rekla je ova 40-godišnjakinja govoreći o tim propustima. U svakom slučaju oni su naštetili njezinoj vjerodostojnosti.

Unija profitira od uspješne borbe protiv pandemije

Kada bi Nijemci direktno birali nasljednicu Angele Merkel, kandidatkinja za kancelarku Zelenih Annalena Baerbock, koja je u svibnju ostvarila najbolji rezultat u anketama, trenutno ne bi imala šanse. Osvojila bi 16 posto glasova, dok bi ispred nje bio Armin Laschet (29) i kancelarski kandidat socijaldemokrata Olaf Scholz (26).

Pad podrške Annaleni Baerbock i njezinoj stranci mogao se vidjeti i prošle nedjelje na pokrajinskim izborima u Sasko-Anhaltskoj. Kršćanski demokrati su slavili, dok su Zeleni ostvarili znatno slabiji rezultat od očekivanog.

Ali očigledno je da jačanju Unije CDU/CSU nisu doprinijeli samo propusti Zelenih, već i znatno bolja epidemiološka situacija. Aktualno ispitivanje javnog mnijenja ARD-Deutschlandtrend pokazuje da jasna većina od 61 posto građana smatra da su vladine mjere za suzbijanje korona-pandemije primjerene. Prošlog mjeseca je tako mislilo 40 posto građana. To se objašnjava padom broja zaraženih i popuštanjem restriktivnih mjera.

Pozitivan utjecaj na vladu ima i napredak u kampanji cijepljenja. Sedam od deset ispitanika smatra da su dosadašnja pravila vezana za cijepljenje bila poštena. Međutim, odluka o ukidanje priorizacije od 7. lipnja među građanima je i dalje sporna.

Odmor u Njemačkoj ili nekoj od europskih zemalja

Za većinu ispitanika jedan od najvećih političkih problema je zaštita klime i okoliša. Mišljenja su međutim vrlo podijeljena kada je riječ o mjerama koje bi pritom trebalo poduzeti. Apsolutna većina smatra da bi trebalo povećati cijene zrakoplovnih karata i ograničiti brzinu na autocestama na 130 kilometara na sat. Ali kada je riječ o povećanju cijene benzina za 16 centi, do 2023. godine, što predlažu Zeleni, 75 posto ispitanika smatra da to nije dobro.

Jedno od pitanja bilo je i gdje će građanke i građani provesti ljetni odmor. Gotovo 40 posto ispitanih odmor planira provesti u Njemačkoj ili neće nikamo putovati. Skoro četvrtina Nijemaca na odmor planira otputovati u neku europsku zemlju, a šest posto planira put izvan Europe.