Desni ekstremisti u policijskoj odori?

Počinitelj sam sebe naziva "SS-Obersturmbannführer". Time je svjesno stvorio asocijaciju s najmračnijim razdobljem njemačke povijesti. Radi se o činu oficira SS-a za vrijeme nacionalsocijalističkog režima u Njemačkoj, činu koji simbolizira ubojstvo nekoliko milijuna Židova (i drugih naroda), teror, smrt. U ovoj 2020. godini njemačka kabaretistica Idil Baydar je primila prijetnju smrću, potpisanu od strane zamoprozvanog "SS-Obersturmbannführera". Baydar je uspješna umjetnica, u svom radu ona secira svakodnevni rasizam protiv doseljenika u Njemačkoj – i na taj način nasmijava milijune ljude, ali ih i „tjera“ na razmišljanje.

Slučaj Idil Baydar nije samo uznemirujući, već je i politički eksplozivan. Zato što trag do počinitelja vodi u redove Njemačke policije. Prijeteća poruka Idil Baydar sadrži naime i osobne informacije, koje je netko „skinuo" sa službenog kompjutora Njemačke policije u saveznog pokrajini Hessenu.

Trag vodi u redove policije...

Baydar je iz novina saznala da ju je netko iz policije uhodio i ciljano tražio njezine podatke: „Ono što mi je stvarno čudno je da mi se nije javio nijedan njemački policajac. Nitko se iz policije nije javio da mi kaže: Držimo stvari pod kontrolom, ništa se ne brinite, mi Vas štitimo. Osjećem se ostavljenom na cjedilu, čini se da je policiji svejedno kojoj sam prijetnji izložena", rekla je ona u jednom intervjuu za list „Die Tageszeitung".

Baydar nije prvi takav slučaj. Već od 2018. više je njemačkih političarki lijeve orijentacije primilo slične prijeteće e-mailove. I njih se špijuniralo preko hessenskih policijskih računala. U međuvremenu je Državno odvjetništvo pokrenulo istražni postupak.

Šef policije u Hessenu, Udo Münch, podnio je ostavku u utorak. Ministar unutarnjih poslova Hessena, Peter Beuth, nalazi se pod pritiskom. On smatra da postoji realna mogućnost egzistencije desničarske mreže u policijskim redovima. „Od Hessenske policije očekujem da učini sve što je u njihovoj moći kako bi opovrgli tu sumnju", rekao je Beuth na konferenciji za novinare. On namjerava angažirati i posebnog, neovisnog istražitelja.

Ovi su slučajevi pokrenuli veliku raspravu u cijeloj Njemačkoj. Postoji li stvarno strukturni rasizam u policiji? Postoje li mreže desnih ekstremista koji potkopavaju ustavni poredak? Za GDP, Sindikat zaposlenika u policiji, odgovor je jasan: „Mi u redovima Njemačke policije nemamo strukturni rasizam", kaže zamjenik predsjednika GDP-a Jörg Radek u razgovoru za DW. Ako je i bilo rasističkih ili ekstremističkih incidenata, onda se radilo o pojedinačnim slučajevima, kaže on i dodaje: „I tu se onda mora provesti istraga metodama pravne države". Radek i njegov sindikat za takav stav imaju široku podršku iz politike. Ali nakon nedavnih masovnih prosvjeda u SAD-u zbog rasistički motiviranog policijskog nasilja, i u Njemačkoj raste pritisak na sigurnosne organe.

Skladišta naoružanja

Popis uznemirujućih slučajeva je dug. U najvećoj njemačkoj saveznoj pokrajini, Sjevernom Porajnju i Vestfaliji, prije nekoliko dana je suspendirano 29 policajki i policajaca, i to zato što su preko jedne ekstremno-desne chat-grupe razmjenjivali slike Hitlera i „maštali" o nasilju nad izbjeglicama. Na sjeveru Njemačke je jedan kriminalni inspektor utemeljio također jednu desno-ekstremističku chat-skupinu, čiji su sudionici vodili doslovce „popis neprijatelja", na kojem su se nalazila imena nekoliko tisuća političara, novinara i aktivista. Tijekom racije policija je pronašla puške, svjetlosne granate za zasljepljivanje i 50.000 metaka. U toj skupini su, po njegovim navodima, bili aktivni i brojni drugi policajci i njemački vojnici.

U policijskim akademijama u Berlinu i Brandenburgu redovito se otkriju nacistička šaranja poput kukastih križeva ili islamofobnih parola. U spektakularnim kriminalističkim slučajevima u protekim godinama, policija se u više navrata našla u fokusu javnosti u negativnom kontekstu, radilo se o istragama koje su vođene jednostrano, umjesto da se od početka istraživalo u svim smjerovima. Radilo se o istražnim postupcima u kojima se migrante sumnjičilo da su počinitelji zločina iako su i žrtve bili sami migranti ili se dugo vremena odbacivala mogućnost da su počinitelji možda ipak desni ekstremisti.

Najpoznatiji primjer je upravo serija ubojstava takozvanog „Nacionalsocijalističkog podzemlja" (NSU). Desno-ekstremna teroristička skupina je između 2000. i 2007. likvidirala devet osoba migrantskog podrijetla i jednu njemačku policajku. Nadležni sigurnosni organi su se u svojoj istrazi fokusirali prvenstveno na obitelji žrtava, pretpostavljali su da se radilo o obračunima unutar migrantskih zajednica. Seriju ubojstava na koncu nije zaustavila policija, već suicid dvojice članove NSU-a u 2011.

Propusti policije i tajnih službi doveli su do formiranja brojnih istražnih odbora u njemačkim parlamentima. Na koncu su i konzervativni političari priznali da je država zakazala. Policija i politika su obećali da će se popraviti. Da će biti poboljšanja. Ali očigledno se od tada nije baš puno toga promijenilo.

Inicijative koje se u Njemačkoj bave zaštitom građanskih prava već godinama kritiziraju da se u toj zemlji ne shvaća ozbiljno svakodnevnu diskriminaciju „People of Color". „Pogotovo kad govorimo o državnim institucijama: u njima još uvijek postoji jedno vrlo usko shvaćanje rasizma", kritizira Tahir Della iz inicijative „Crni ljudi u Njemačkoj“: „a to znači da je rasist ili rasististički usmjeren samo onaj tko to prizna. Institucije ne shvaćaju da postoji ukorijenjeni rasizam."

Manjak studija i istraživanja

U Njemačkoj nedostaju istraživanja, odnosno pouzdani podaci o strukturi i razmjerima proširenosti rasističkih stavova unutar policije. Nedavno je ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer odbacio ideju provođenja studije o takozvanom „racial profilingu", odnosno odabiru osoba koje policija kontrolira na ulici na temelju boje njihove kože – iako je Vijeće Europe preporučilo Nijemcima da provedu istraživanje. Bila je to greška, kritizira Tahir Della u razgovoru za DW: „Rasističko policijsko nasilje može dovesti do smrtnih slučajeva. To vrijedi i za SAD, ali i za Njemačku, bez obzira na sve razlike među tim zemljama. Ako se ne rasvjetljava institucionalne probleme, neće biti poboljšanja.

Rafael Behr, čovjek koji se bavi istraživanjem policijskog rada, u jednom autorskom članku za magazin „Der Spiegel“ požalio se na pogrešan odnos njemačkih sigurnosnih organa prema osjetljivim temama i govori o opasnom stavu policije kojim se odbija pozabaviti se tom temom: „Po onom što sam uočio, glasni postaju sve tiši, a tihi sve glasniji. Oni se usuđuju otvoriti usta, reći stvari koje bi u ranijim vremenima možda rekli samo tajno. Mi to učavamo već tijekom fakulteta. Komentari su sve drskiji, sve dominantniji, sve stroži."

Najveća prijetnja sigrnosti

Do istih je spoznaja došla i Ustanova za zaštitu ustavnog poretka (BfV), tajna služba koja djeluje samo na području Njemačke. Ministar Seehofer je predstavio izvještaj BfV-a 9. 7. ove godine. Kao glavne spoznaje godišnjeg izvještaja izdvojio je jak porast stope antisemitizma, desnog ekstremizma i rasizma. Seehofer je tom prigodom desni ekstremizam nazvao najvećom prijetnjom za sigurnost u Njemačkoj.