Dayton treba mijenjati ali kako?

Gotovo tri desetljeća nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma u BiH je doputovao glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. Došao je s porukom koja najbolje govori o funkcionalnosti sporazuma koji je potpisan prije 28 godina.  

„Razgovarali smo o sigurnosnoj situaciji u vašoj zemlji i regiji. Saveznici snažno podržavaju suverenitet i teritorijalni integritet vaše zemlje. Zabrinuti smo zbog secesionističke retorike, kao i vanjskim utjecajem, posebno Rusije“, rekao je Stoltenberg, čija se posjeta zemljama zapadnog Balkana poklopila s ovim važnim datumom.

U američkoj vojnoj bazi Wright Patterson u blizini gradića Dayton, prije 28 godina potpisan je sporazum koji je zaustavio rat ali i donio ogromne probleme za zemlju tri desetljeća nakon toga. Tolike, da prvi čovjek NATO snaga ali i svi ostali međunarodni dužnosnici i dalje tijekom svakog posjeta ponavljaju da „podržavaju suverenitet i teritorijalni integritet BiH“, iako je zemlja međunarodno priznata prije 30 godina. 

Nefunkcionalni raj

Bez obzira o kojem etničkom taboru u BiH se radi, manje-više svi su složni oko toga da trenutno uređenje BiH stvara blokade, samo je razlika u tome jesu li te blokade namjerno izazvane ili su zaista produkt Ustava BiH koji je dio Daytonskog mirovnog sporazuma.

„Postoji stereotip da je za sve naše muke kriv Daytonski sporazum. U njemu se mogu naći mnoge manjkavosti. Ali i sa najboljim rješenjima nećete se pomaknuti s mjesta ako nemate ljude i politike koji sami žele svojim radom pomoći državi“, kaže sveučilišni profesor iz Mostara Slavo Kukić, dodajući da u ovoj zemlji postoje samo etnonacionalističke grupacije, kojima ne trebaju rješenja nego status quo.

Za takav izbor ne može se kriviti međunarodna zajednica. U neformalnim krugovima često se može čuti da i njima odgovara „stanje nedovršenog rata", kako bi mogli djelovati u nekom smjeru ako im to bude u interesu. Za ovakvu BiH krivi su građani koji biraju vlast onakvu kakvu žele, kaže Kukić, zato je licemjerno dodaje, kriviti bilo koga drugog. Uključujući i sam Daytonski sporazum.

„Čak i hipotetički da pretpostavimo da je u Daytonu dogovorena unitarna BiH, samo s dvije razine vlasti, ništa drugačije ne bi bilo, jer bi isti ovi ljudi bili na vlasti i koristili samo druge mehanizme za opstanak“, kaže Kukić, prebacujući krivnju na građane.

„Građani su krivi što se daju izmanipulirati već 28 godina i prevoditi preko vode kao najobičnija stoka“, zaključuje Kukić.

Zamrznuto društvo

U vojnoj bazi, zajedno s tadašnjim predsjednikom BiH Alijom Izetbegovićem, svoj potpis na sporazum su stavili i tadašnji predsjednici Srbije i Hrvatske Slobodan Milošević i Franjo Tuđman. Od tada do danas stvorio se narativ da su ove dvije zemlje jamstvo Daytonskog sporazuma, iako su samo potpisnici. Jamstvo se odnosi samo na dio sporazuma koji se odnosi na održavanje mira, nestalih osoba i prisustvo međunarodnih snaga.

Analitičar iz Beograda Dušan Janjić kaže da je Dayton ispunio svoju misiju u smislu zaustavljanja rata ali ne i onaj drugi dio - stvaranje demokratskih institucija i izgradnja mira. Umjesto toga, međunarodna zajednica je uspostavila svoju kontrolu nad BiH koju vodi Europska unija i SAD, koji su se smjenjivali na tom planu.

„To više nije ni status quo, niti zamrznuti konflikt. To je zamrznuto društvo kojem se ne dozvoljava da živi. Oni žive ispod leda a led održavaju provjereni partneri međunarodne zajednice koji su na vlasti svih ovih godina u BiH“, kaže Janjić, podsjećajući da niti jedan konflikt koji je vođen u svijetu nije doveden do kraja.

„Vi kada pomiješate sve te sastojke od kojih se sastoji uređenje BiH, to jelo se ne može jesti. Kantoni, nakaradni federalizam... a jedino čega nema je efikasna vlast ni na razini kantona niti države“, kaže Janjić, navodeći da su rješenja međunarodne zajednice zastarjela, te da nema ni političke volje unutar BiH za bilo koji napredak.

Ni Daytonskog sporazuma, ni zajedničkog praznika

„BiH treba ono što je predlagano deset godina nakon rata: novo ustavno uređenje. Amerikanci koji su intenzivirali pregovore prije tri godine nisu mogli ni Izborni zakon završiti. Jedina opcija je da se uz mukotrpan rad domaćih političara, civilnog društva i političara u Srbiji i Hrvatskoj, dođe do nove teritorijalne organizacija BiH“, zaključuje Janjić, ističući kao najveći problem nefunkcionalnost kantona ali i centralizaciju Republike Srpske.

Prema Daytonskom sporazumu, koji je službeno potpisan u Parizu 14. prosinca iste godine, Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta: Republike Srpske i Federacije BiH, te Brčko distrikta. Kuriozitet je da su potpisani samo Aneksi na engleskom jeziku i da je originalni primjerak izgubljen, što je otkriveno 2008. godine. Čak ni obilježavanje ovog dana ne tretira se isto u dva entiteta, jer je samo u RS to praznik i neradni dan, za razliku od Federacije BiH, gdje se Dan državnosti obilježava nekoliko dana kasnije 25. studenog. Kao i sve ostalo, ni pitanje državnog zakona o praznicima nikada nije dogovoreno.

Profesor iz Banja Luke, stručnjak za međunarodne odnose Miloš Šolaja, kaže da je Dayton projektiran tako da se nakon rata uspostavi funkcionalna država, bez stranog prisustva. Međutim, očito je da ni koncepti u međunarodnoj zajednici nisu bili jedinstveni pa su svi faktori nastavili i dalje funkcionirati.

„Prema tome, to se može proglasiti potpunim neuspjehom međunarodne zajednice, počevši od procjene do realizacije, pa sada imamo potpuni nedostatak koncepta i BiH koja besciljno luta u improvizacijama“, kaže Šolaja, ističući da je jedini način domaći dogovor.

„Da se konstitutivni elementi u BiH sami i bez odlučivanja međunarodne zajednice dogovore o načinu i budućnosti funkcioniranja BiH. Tako da bi u tom slučaju mogli govoriti o funkcionalnoj državi. Sve ostalo je lebdenje u vakuumu“, zaključuje Šolaja.

Dayton 2

2009. godine međunarodna zajednica je pokušala ponovo pokrenuti priču o ustavnim promjenama, okupivši tadašnje čelnike najvećih stranaka u vojnu bazu Butmir u Sarajevu -  predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, Demokratske stranke Dragana Čavića i PDP-a Mladena Ivanića,  Stranke za BiH Harisa Silajdžića, SDA Sulejmana Tihića, SDP BiH Zlatka Lagumdžiju, HDZ-a BiH Dragana Čovića i HDZ-a 1990 Božu Ljubića.

Na stolu je bio američko- europski paket ustavnih promjena koji je između ostalog predviđao jačanje uloge Parlamenta BiH i Vijeća ministara, te uspostavljanje funkcije predsjednika BiH s dva zamjenika umjesto sadašnjeg tročlanog Predsjedništva. Prijedlog je za srpsku stranu bio neprihvatljiv jer je predviđao centralizaciju BiH, a i sam koncept „raspakiranja Daytona" ni danas nije prihvatljiv političarima iz RS. Iako je tada rečeno da će se pregovori nastaviti, to se nikada nije dogodilo u tom obliku.

Original Daytonskog mirovnog sporazuma sastoji se od 11 aneksa, koji su njegov sastavni dio. Aneks 4 ujedno je Ustav BiH kojim se potvrđuje suverenitet i teritorijalni integritet BiH, s dva entiteta i distriktom. Ostali aneksi definiraju mirovna rješenja, međuentitetsku graničnu liniju, izbore, arbitražu, ljudska prava, izbjegle i protjerane, očuvanje nacionalnih spomenika, civilno sprovođenje sporazuma, međunarodne policijske snage, te osnivanje javnih poduzeća u BiH.    

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu