1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Da nam voće i povrće bude zdravije

Ralph Ahrens10. svibnja 2015

Od 2007. na granicama Europske unije provode se kontrole je li voće i povrće koje se uvozi opterećeno pesticidima. Tako se voće i povrće iz Azije, Afrike i Amerike kontrolira i na Zračnoj luci Frankfurt.

https://p.dw.com/p/1FNJL
Durchsuchungen bei Agrar-Großhändlern - Verdacht auf Preisabsprachen (Symbolbild)
Foto: picture-alliance/dpa/P. Pleul

Svježe voće i povrće ili svježi začini iz Afrike, Amerike ili Azije u Europsku uniju najčešće stižu zrakoplovom. Najvažnije zračne luke za uvoz hrane su Amsterdam, Frankfurt na Majni, London i Pariz. Ali, ne dospije sva ta svježa hrana do trgovina ili restorana. Državne ustanove za kontrolu često vraćaju hranu jer je opterećena pesticidima.

Na Frankfurtskoj zračnoj luci granična kontrola provede godišnje više od 500 nasumičnih provjera iz oko 8.000 pošiljaka s hranom koje još nisu upale u oči zbog zagađenosti pesticidima.

"Ni na jednoj drugoj zračnoj luci u Europskoj uniji ne provode se češće kontrole pokvarljive biljne hrane na zagađenost pesticidima", kaže Doris Gerlach iz Ureda za graničnu kontrolu koji pripada Hessenskom zemaljskom laboratoriju (LHL). I nigdje na svijetu službeni nadzor kvalitete takve hrane nije tako dobro organiziran, dodaje ova biokemičarka. Uzorci koje prikupe tijekom dana navečer se odvoze u Zemaljski laboratorij za pesticide u Kasselu i tamo se analizira prisutnost 400 različitih tvari koje su poznate kao sastojci pesticida.

Uzimanje uzoraka u Frankfurtskoj zračnoj luci
Uzimanje uzoraka u Frankfurtskoj zračnoj luciFoto: LHL

Jako opterećena roba je skupa

Kontrole su za uvoznike načelno besplatne, naglašava Doris Gerlach. "Ali, ako utvrdimo opterećenost pesticidom koja prelazi graničnu vrijednost, uvoznik mora platiti troškove kontrole." A laboratorijska analiza na 400 tvari stoji 500 do 600 eura. Osim toga granična kontrola obavijesti uvoznika i vlasti na mjestu za koje je roba određena kako ta roba ne bi bila prodavana. Nakon toga granična kontrola provjerava ciljano tri sljedeće pošiljke toga uvoznika s istom vrstom robe.

I to nije sve. "Ako roba nekog uvoznika češće upada u oči zbog prevelike količine pesticida, to javljamo Komisiji Europske unije", dodaje Doris Gerlach. Europska komisija tu robu stavlja na indeks, a uvoznik mora o tomu obavijestiti sve granične kontrole gdje uvozi tu robu u EU. Komisija odlučuje i koliko često granične kontrole moraju provesti provjeru te robe i to na trošak uvoznika. Na tom Indeksu EU-a od listopada 2010. nalaze se primjerice listovi indijskog curryja ili tajlandski začini, s obzirom da su na Frankfurtskoj zračnoj luci češće utvrdili da su previše zagađeni pesticidima. Od siječnja 2013. to vrijedi i za kenijski grah i grašak kao i svježe čili-paprike, začine i okru iz Vijetnama.

Provjera uzoraka u laboratoriju
Provjera uzoraka u laboratorijuFoto: LHL

Svježa hrana postaje čišća

Kontrole očito imaju učinka. Tako je Frankfurtska granična kontrola 2009. još kod svake pete kontrole zabranjivala uvoz, 2014. je to bilo kod svake osme.Za to ima razloga, kaže biokemičarka Gerlach. Neki uvoznici u međuvremenu izbjegavaju Frankfurtsku zračnu luku zbog strogih kontrola. "Ali, sve više uvoznika zahtijevaju od svojih dobavljača da smanje opterećenje voća i povrća pesticidima", dakle da proizvođači manje koriste pesticide. Doris Gerlach navodi kao primjer da južnoafrički začini jednog njemačkog trgovca, nakon više prigovora granične kontrole, sad udovoljavaju odredbama EU-a. Taj trgovac joj je objasnio da robu u Južnoafričkoj Republici najprije sam testirati na pesticide i tek ako je sve u redu uvozi ju u EU.

I Christiane Huxdorff iz Greenpeacea veseli se smanjenju opterećenja hrane pojedinim pesticidima. Ali, ova stručnjakinja za pesticide sumnja da je hrana općenito manje opterećena pesticidima. "Brojke europske Ustanove za sigurnost hrane pokazuju da uvezena hrana sve češće sadrži istovremeno više pesticida - dakle pesticidni koktel." Neki uvoznici vode, istina, računa da ne prekorače dopuštenu granicu za pojedini pesticid, ali njihova roba je opterećena s više raznih pesticida u manjim količinama. Huxdorff zato misli da se više mora učiniti kako bi se smanjila upotreba kemijsko-sintetičkih pesticida. Ona smatra da je borba protiv štetočina, gljivica i korova prirodnim sredstvima dugoročno jedino ispravno rješenje ako se želi dugoročno prehraniti sve ljude na svijetu.