Crni ponedjeljak: što se događa na svjetskim burzama?

Nakon velikih gubitaka tijekom ponedjeljka (5.8.) i burzovnog potresa u Aziji, ali i drugim dijelovima svijeta, negativni trend se ipak nije nastavio u utorak u prvim jutarnjim satima trgovine vrijednosnim papirima na europskim burzama.

Najvažnija tržišta dionica s početkom današnjeg rada zabilježila su blagi oporavak nakon „crnog ponedjeljka“. U Londonu je indeks FTSE 100 porastao za 0,5 % na 8050,58 bodova. U eurozoni je pariški indeks CAC 40  bio u plusu od 0,2 % (7159,94), a najvažniji njemački indeks DAX u Frankfurtu na Majni je već u prvim minutama rada „skočio“ za cijelih 0,7 % - na 17.451,27 bodova.

Nekoliko sati prije europskih tržišta, s radom je počela i burza u Tokiju. Indeks Nikkei je zabilježio osjetan plus od oko deset posto – nakon jučerašnjeg dana u kojem je ta burza pretrpjela najteže gubitke odavno (-12 %).

Razlog „crasha“ početkom ovog tjedna je primarno strah investitora od moguće recesije u SAD-u, što bi se negativno moglo odraziti na globalnu ekonomiju. Nakon jučerašnje panike stvari se sada smiruju, kazao je Jochen Stanzl, analitičar brokerske kuće CMC Markets.

Njemački DAX je jučer u jednom trenutku bilježio pad vrijednosti od 3,6 %, ali je trgovinu okončao ipak s nešto blažim padom od -1,8 % u odnosu na prethodni trgovački dan. To je sasvim drugačija slika od one koja je vladala u proljetnim mjesecima, kada je DAX lovio rekord za rekordom. Tijekom ove godine, najvažniji njemački burzovni indeks je dosegao rekordnu vrijednost, u jednom trenutku je DAX prešao granicu od 18.800 bodova.

Slično je do prije nekoliko tjedana bilo i na Wall Streetu: bio je registriran pozitivan trend. Vrijednosti papira su u prosjeku rasle. Dow Jones je primjerice u srpnju dosegao rekordnu razinu. Vodeći američki indeks je naime u jednom trenutku bio „preskočio“ i granicu od 41.100 bodova.

Ali sada se diljem svijeta događa suprotna stvar, posvuda indeksi bilježe negativan trend. DAX je tako u prošli petak opao dobrano ispod granice od 18.000 bodova. Dow Jones je bio na razini ispod 40.000 bodova. Japanski indeks je jučer doživio najgori „crash“ u posljednjih više od 35 godina. Referentni indeks Nikkei 225 je naime s minusom većim od 12 % pretrpio najteži gubitak u jednom poslovnom danu još od „crnog ponedjeljka“ u listopadu 1987.

Slab konjunkturni razvoj, problemi na tržištu rada

No, što su razlozi aktualnog potonuća vrijednosti dionica? Njih je više.

Jedan od glavnih “motora” negativnog trenda je strah od recesije u SAD-u. Investitori naime strahuju od mogućnosti da je pravo stanje američke privrede čak i gore od pretpostavljenog. I zato se rješavaju brojnih vrijednosnih papira. Stručnjaci za devize njemačke Commerzbanke govore o “panici na tržištu u kontekstu konjunkture SAD-a”.

Američka privreda u posljednje vrijeme posustaje, konjunkturni podaci su loši. Negativan trend vlada na primjer u važnoj prerađivačkoj industriji. Znake slabosti pokazuje čak i američko tržište rada, koje je u prošlosti u pravilu bilo dosta robusno. Tijekom srpnja najveća nacionalna ekonomija svijeta je, posve iznenađujuće, „kreirala“ manje novih radnih mjesta od očekivanog broja, a stopa nezaposlenosti je dosegla najveću razinu u posljednje skoro tri godine. 

„To pokazuje da je ekonomija na preniskoj razini, a da su kamatne stope previsoke“, rekao je Ascan Iredi iz Plutos Vermögensverwaltunga za njemački javni servis ARD. U SAD-u ne samo da vlada stagflacija, moguća je čak i recesija, dodaje ovaj financijski stručnjak.

Strah od recesije u SAD-u

To mišljenje dijele i neki drugi stručnjaci. “Mi smo našu vjerojatnost recesije u idućih 12 mjeseci podigli za deset postotnih bodova na 25 %”, može se pročitati u novoj studiji analitičara financijske kuće Goldman Sachs. Još su pesimističnije prognoze analitičara JPMorgana, koji su mišljenja da vjerojatnost recesije u SAD-.u iznosi čak 50 %.

“Proteklih su mjeseci dobri konjunkturni podaci stvorili iluziju američke privrede kojoj nitko i ništa ne može nauditi”, kaže Jochen Stanzl iz CMC Markets. I dodaje kako se sada ta iluzija raspada, odnosno da burze reagiraju na slabe podatke. Itekako je moguća recesija u SAD-u, smatra Stanzl.

Umirenje u krugovima ulagača nije donijela ni najnovija odluka Američke središnje banke: Fed je sredinom prošlog tjedna dao naslutiti da bi tijekom rujna mogao „spustiti“ referentnu kamatnu stopu.

Goldman Sachs zbog slabije privredne dinamike očekuje da bi Fed i u rujnu, i u studenom i u prosincu mogao sniziti tu kamatnu stopu za po četvrt postotnog boda.

Bitcoin pao ispod 50.000 američkih dolara

I Bitcoin je početkom ovog tjedna pretrpio znatne gubitke. Kurs najstarije i najpoznatije kriptovalute je u jednom trenutno opao na razinu manju od 50.000 američkih dolara. To je najniži kurs od veljače. Bitcoin je od petka navečer izgubio više od 10.000 dolara. Posljednji put je tako snažan pad u relativno kratkom razdoblju zabilježen u lipnju 2022.

Gubitke je pretrpio i Ether, druga najvažnija kriptovaluta. Analitičar Timo Emden iz tvrtke Emden-Research govori o „koktelu nesigurnosti“ koji se negativno odražava na Bitcoin. Tu posebno izdvaja strah od moguće recesije u Americi.

Na pad vrijednosti dionica utječe i zabrinutost koja vlada oko stanja u kojem se nalazi tehnološki sektor. Američki tech-divovi Apple, Amazon i Intel prošli tjedan su prezentirali razočaravajuće kvartalne izvještaje.

Intel je nakon neočekivano velikog pada stope dobiti odmah najavio ogroman program štednje, uključujući i masovne otkaze svojim zaposlenicima.

Amazon i Apple nisu uspjeli realizirati zadane ciljeve u prošlom tromjesečju.

Zbog toga investitori na burzama masovno prodaju ponajprije dionice tech-sektora koje su imali u svom portfelju.

Nesigurnost zbog mogućeg rata

Dodatni faktor nesigurnosti na burzama je konflikt na Bliskom istoku. Mnogi se investitori pitaju prijeti li novi val eskalacije? Izrael i SAD se, nakon ubojstva političkog vođe islamističkog Hamasa u Teheranu, pripremaju za moguće osvetničke akcije od strane Irana i njegovih saveznika. A to utječe na porast opasnosti od rata u regiji u kojoj se nalaze izdašna nalazišta nafte.

Raste zabrinutost zbog cijena energije. Trećina od oko 100 milijuna barela nafte koju se dnevno proizvede potječe upravo s Bliskog istoka. Često se već govorilo o prijetećem požaru u toj važnoj regiji za eksploataciju nafte, ali „rizik nikada nije bio tako visok kao danas“, kaže Jürgen Molnar iz brokerske kuće RoboMarkets.

Čak i pad cijene nafte ne bi bio baš dobar znak. To bi značilo da potražnja opada, odnosno da je stanje u privredi loše.

Od svega toga profitira zlato. Vrijednost plemenitog metala je porasla proteklih tjedana. Zlato ima status „sigurne luke“ u turbulentnim vremenima.

Koncem prošlog tjedna su porasli i tečajevi američkih državnih obveznica. Zbog lošeg raspoloženja na burzovnom parketu, raste potražnja za sigurnijim papirima, pa i za onima koji donose manje profit.

Jedna od tih sigurnih investicija su i njemačke državne obveznice. Njihov bonitet sve najveće rejtinške agencije ocjenjuju maksimalnom ocjenom: AAA.