Crna Gora: politička kriza bez kraja

Situacija u Crnoj Gori ponovo je usijana zbog prosvjeda protiv Vladinih planova da izmijeni propise koji se tiču državljanstva i biračkog popisa.

Nova vlast tvrdi da samo ispravlja nepravde bivše vlasti prema građanima koji nisu mogli dobiti crnogorsko državljanstvo jer su bili politički nepodobni.

Također, žele konačno srediti birački popis, koji je već godinama na meti kritika, i iz njega izbrišu crnogorske državljane koji desetljećima trajno žive u drugim zemljama dok oni na privremenom radu zadržavaju pravo glasa.

Oporba, s druge strane, poručuje da se radi o nastavku posrbljivanja Crne Gore jer bi liberalizacijom državljanstva, kako tvrde, crnogorsku putovnicu ubrzo dobilo na desetke tisuća građana porijeklom iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Rusije dok bi biračko pravo izgubili brojni crnogorski iseljenici.

Zato su u više gradova proteklih dana njihove pristalice i drugi nezadovoljni građani izišli na ulice i blokirali ceste a najavili su blokade i narednih dana i moguću radikalizaciju a već je zabilježeno i više incidenata.

Politička manipulacija ili etnički inženjering?

Vlada planira izmijeniti Odluku o kriterijima za stjecanje crnogorskog državljanstva po kojoj bi se osim neprekidnog trajnog boravka u Crnoj Gori, kao jedan od osam uvjeta za dobivanje državljanstva, računao i privremeni boravak kao zakonit.

Za političkog analitičara i pravnika Borisa Marića ovo je samo jedno tehničko pitanje koje ne može dovesti ni do kakvih bitnih promjena i tvrdi da je dramu oko državljanstva u političke svrhe iskonstruirala oporba.

„Ovo nije nikakva izmjena Zakona o državljanstvu. Ovo je samo tehnička izmjena jedne odluke kako bi se ona uskladila sa zakonom. Ta odluka se primjenjivala selektivno. Tako je nekome trebalo 10 a nekome i 15 godina neprekidnog boravka u Crnoj Gori, iako to ne piše u zakonu, da bi stekao samo jedan od 8 neophodnih uvjeta za podnošenje zahtjeva za crnogorsko državljanstvo. Takvih nejasnih slučajeva je prošle godine, po podacima Ministarstva unutarnjih poslova, bilo samo 17, tako da se ne radi o broju koji bi mogao utjecati na izbore ili promjenu etničke strukture", kaže Marić za DW.

Za oporbenu Socijaldemokratsku partiju (SDP) nema dileme – ovo su potezi čija je krajnja namjera promjena strukture stanovništva odnosno etnički inženjering kako bi u Crnoj Gori bilo više Srba a Crnogorci postali manjina u vlastitoj državi.

„Sam premijer Zdravko Krivokapić je jasno poručio da želi izmjene Zakona o crnogorskom državljanstvu i uvođenje dvojnog državljanstva a ovo je samo prvi korak u tom smjeru. Ne sporim da je bilo nekih problema u primjeni dosadašnje odluke o kriterijima za stjecanje državljanstva i da su neki možda zakinuti ali najviše zbog neprofesionalnog rada administracije ili sudova. Međutim, oni sada žele zakon dodatno liberalizirati i time promijeniti strukturu stanovništva i sami karakter crnogorske države", tvrdi za DW glavni tajnik SDP-a Ivan Vujović.

Marić tvrdi da se izmjenom ove odluke konkretno olakšava put do državljanstva za najviše do 500 ljudi i da se radi uglavnom o bračnim partnerima crnogorskih državljana, koji dolaze iz drugih zemalja.

„Od neovisnosti 2006. do danas Crna Gora je dodijelila 30 tisuća državljanstava i to nije učinila ova vlast nego bivša, koja sada prosvjeduje. To je dramatična brojka za malu zemlju kao što je Crna Gora. Dakle, ovdje se radi o jednoj klasičnoj zamjeni teza i političkoj manipulaciji", poručuje Marić.

Vujović se ne slaže i tvrdi da bi se ovako olakšava put do državljanstva tisućama.

„MUP je sam priopćio da je u Crnoj Gori 62 tisuće stranaca sa stalnim i privremenim boravkom. Moraju izići s konkretnim podacima na koliko bi se ljudi odnosila izmjene ove odluke a ako neće oni, mi ćemo sve analizirati i izići s konkretnim brojevima", kaže Vujović.

Marić, pak, dodaje da sve i da te tisuće i ispune uvjete iz sporne odluke svakako se moraju odreći svog dosadašnjeg državljanstva jer Crna Gora ne dozvoljava dvojno. Međutim, Vujović kaže da praksa pokazuje da su baš tu moguće brojne zloupotrebe i kršenja zakona.

„Netko tko ima srpsko državljanstvo a želi crnogorsko, može se odreći srpskog, dobiti državljanstvo Crne Gore i onda sutra opet poći u Srbiju i ponovo zatražiti srpsku putovnicu jer poznato je da Srbija daje državljanstvo svima koji se nacionalno izjasne kao Srbi. S obzirom na to da nemamo potpisan sporazum sa Srbijom, nema ni razmjene podataka o svojim državljanima. Takvu igru nećemo dozvoliti", poručuje Vujović dok Marić smatra da se ništa radikalno neće promijeniti.

„Svi koji sada glasaju na izborima glasat će i dalje. Broj novoupisanih birača na temelju punoljetnosti ili stjecanja državljanstva će biti na razini onoga što je bilo do sada", jasan je Marić.

Preostaju samo pregovori?

On kaže i da je priča oko izmjena Zakona o registru prebivališta kompliciranija. „Neki građani porijeklom iz Crne Gore vezali su sudbine za druge države, imaju tamo trajno prebivalište, dobili su tamo državljanstvo i glasaju u tim državama. To su ljudi koji ne dolaze u Crnu Goru desetljećima i radi se, po nekim procjenama, o 10 do 15 tisuća ljudi. Ostali, do 40 tisuća koliko se procjenjuje da imamo iseljenika s pravom glasa, su na privremenom radu u inozemstvu i oni ovim Zakonom neće izgubiti biračko pravo", kaže Marić.

Dijaspora na izborima tradicionalno uglavnom glasa za oporbu jer je čine većinom pripadnici manjinskih naroda – Bošnjaka i Albanaca.

„Građani na privremenom radu u inozemstvu dolaze svake godine kući. Dakle, oporba neće izgubiti nijednog glasača, to odgovorno tvrdim. Čak i za ove prve, koji uopće ne dolaze i ne glasaju, brisanje iz biračkog spiska je kompliciran postupak i mogao bi da se dogoditi tek za godinu i pol ili dvije", kaže Marić.

Za Vujovića je i ovdje namjera vlasti jasna.

"Izmjenama Zakona o registru prebivališta i boravišta žele na tisuće crnogorskih državljana na radu u inozemstvu  ostaviti bez prava glasa. Jasno je da je riječ o etničkom i izbornom inženjeringu", smatra Vujović..

On poziva vlast da prihvati dijalog o ovim pitanjima u novoformiranom parlamentarnom Odboru za reformu izbornog zakonodavstva i da se ovako osjetljive stvari rješavaju konsenzusom.

„Mi moramo inzistirati na tome jer Vlada ovim još jednom pokazuje svoj anticrnogorski karakter s obzirom na to da se od izbora bavi uglavnom statusno - identitetskim pitanjima: zakonom o slobodi vjeroispovijesti, popisom i državljanstvom. Umjesto toga, pametnije joj bilo da se pozabave teškom zdravstvenom i gospodarskom situacijom i rastom nezaposlenosti", zaključuje Vujović.

Europska komisija pozvala je dvije strane na suzdržanost i poručila da svaka promjena legislative koja se odnosi na državljanstvo mora biti provedena uz široke konzultacije i uz poštivanje prava Europske unije.