Crna Gora: Male stranke odnose prevagu?

Završetak je kampanje pred parlamentarne izbore u Crnoj Gori 30. kolovoza. Vladajuća Demokratska partija socijalista (DPS) juri jedanaestu uzastopnu pobjedu i produženje tridesetogodišnje vlasti, dok oporba, koja ide u više kolona, vjeruje da je konačno kucnuo trenutak za promjene.

Da bi izbori mogli biti najneizvjesniji do sada, sugerira i jedino javno objavljeno istraživanje javnog mnijenja Centra za demokraciju i ljudska prava (CEDEM) iz Podgorice prije nekoliko dana,prema kojem je DPS na 35,3 posto podrške građana, što im je jedan od najslabijih rejtinga ikad.

Oporba ukupno uživa podršku od  52 posto, u odnosu na DPS i njegove manje partnere, koji zajedno imaju 48 posto.

Novina je što je istraživanje CEDEM-a, osim oporbe, oštro kritizirao i DPS tvrdeći da se radi o „prljavoj propagandi protiv vlasti", dodajući da njihova stranačka istraživanja govore da im je popularnost znatno veća.

Mobilizacija prosrpskih glasača

Analitičar CEDEM-a i istraživač javnog mnijenja Miloš Bešić na ove kritike se ne obazire, poručujući da je praksa pokazala da su rezultati njihovih istraživanja kredibilni. Za DW kaže da je jasno da će izbori biti neizvjesniji nego prethodni, i to prvenstveno zbog sukoba vlasti i Srpske pravoslavne crkve (SPC) u oko spornog Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Drugi razlozi su „ekonomska stagnacija, usporavanje puta Crne Gore ka Europskoj uniji, zamor građana činjenicom da vlast nije promijenjena 30 godina. Međutim, ključni razlog je Zakon o slobodi vjeroispovijesti kojim je DPS mobilizirala i integrirala prosrpske glasače i istovremeno izgubila dio svojih birača koji su naklonjeni SPC-u", kaže Bešić.

On navodi da je DPS još uvijek u prednosti, ali da ishod može biti i drugačiji.

Bešić kao dobre poteze oporbe koji joj daju šansu ističe to što je vodeći opozicioni Demokratski front (DF) promijenio nositelja liste – to je sada sveučilišni profesor Zdravko Krivokapić. Time je DPS-u onemogućeno da vodi laku negativnu kampanju protiv tradicionalnih čelnika DF-a.

Drugo, kaže analitičar, dvije ključne liste s prosrpskim predznakom – koalicije oko DF-a i Demokrata, od kojih ovi drugi kažu da su građanska a ne nacionalna lista – okupljaju različito demografsko biračko tijelo, a integrirale su i manje stranke, zbog čega neće biti rasutih glasova.

„Na kraju, i ključno, SPC će voditi aktivnu kampanju protiv DPS-a, a u korist DF-a", kaže Bešić.

Iako se malo duže čekalo, iskre između vlasti i SPC-a sijevnule su i u predizbornoj kampanji prethodnih dana nakon što je mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije javno pozvao građane da glasaju na izborima i to protiv vlasti. Na to mu je lider DPS-a i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović poručio da će pobijediti na izborima sve strukture, pa i one koje u svom sastavu imaju i crkvu.

Vlast bi mogla ovisiti od građanskih stranaka

Bešić vjeruje da će dvije vodeće oporbene koalicije oko DF-a i Demokrata imati ukupno više glasova od DPS-a, što se do sada nikad nije dogodilo. Kaže da bi nova vlast mogla ovisiti od građanskih stranaka URE i SDP. URA je u istraživanju CEDEM-a imala podršku od 6,6, a SDP 4,2 posto .

„Nisam iznenađen rejtingom URE. Tradicionalno, u biračkom tijelu Crne Gore imamo 12-15 posto građanskih glasova, koji su s jedne strane usmjereni protiv DPS-a, a s druge protiv prosrpskih partija. Ovo biračko tijelo je danas dominantno kod URE i SDP-a, i nešto manje kod Demokrata. U neizvjesnom scenariju, zaista od broja zastupnika SDP i URE, kao i njihovog stava nakon izbora, može ovisiti konačni ishod", smatra Bešić.

A kakva će ta odluka biti, ako od njih bude ovisilo, teško je reći, kaže Bešić. Iz SDP su poručili da su nakon izbora spremni razgovarati s DPS-om ako prihvate njihove programske principe, dok je čelnik URE Dritan Abazović isključio SDP iz oporbe i nagovijestio kako bi stvarao koaliciju s DF-om i Demokratima.

Zbog toga su posljednjih dana provladini mediji pokrenuli lavinu napada na URU optužujući ju za navodnu izdaju jer će nakon izbora, kako se navodi, „koalirati s četnicima" a i sam Abazović se na društvenim mrežama proglašava četnikom, iako je Albanac. Bešić u ovome vidi manevar DPS-a da spusti rejting URE i tu nadoknadi eventualni gubitak biračkog tijela.

„Građanski oporbeni glasači bi htjeli smjenu DPS-a, ali da prosrpske stranke ne preuzmu vlast. To je, međutim, u praksi nemoguće. I ovo je analitički najinteresantnije u postizbornoj kombinatorici. Ne znam kome će se ove dvije stranke prikloniti, ali znam da je ova odluka jako teška, i u svakom scenariju, neugodna za rukovodstvo i glasače ovih stranaka", kaže Bešić.