Crna Gora: iz teške u možda još težu godinu

U Crnoj Gori su tijekom 2022. pale dvije vlade, dva puta se formirala većina u parlamentu, ali niti po drugi put to ne izgleda kao trajno rješenje.

Nova-stara parlamentarna većina, predvođena Demokratskim frontom (DF), pokušat će 2023. formirati novu vladu ali Europska Unija i Sjedinjene Američke Države "savjetuju" da se to niti ne pokuša, nego da se raspišu prijevremeni izbori -  koje zahtijeva oporba. Prijete i prekidom pregovora o pridruživanju EU i indirektno poručuju kako neće surađivati s novom vladom čak i ako dobije većinu u parlamentu. 

Tu je jasno kako se tijekom 2023. kriza mora riješiti - ovako ili onako. U to vjeruje i vođa kluba zastupnika DF-a u crnogorskom parlamentu, Slaven Radunović: "Crna Gora je praktično nefunkcionalna država jer nemamo niti Ustavni sud. Mislim da smo na dobrom putu da do kraja siječnja izaberemo suce tog suda.”

S druge strane, iz vodeće oporbene Demokratske partije socijalista (DPS) predsjednika države Mila Đukanovića se sva krivica svaljuje na trenutnu većinu u parlamentu: "Nju dvotrećinski čine partije koje su decenijama protiv europske emancipacije crnogorskog društva, koje su bile oštri protivnici ulaska Crne Gore u NATO i po ocjeni američkog Sate Departmenta i drugih relevantnih međunarodnih autoriteta, osvjedočeni politički instrument Rusije u Crnoj Gori. Stoga ne čudi ovakvo stanje”, smatra zastupnik DPS-a Nikola Rakočević optužujući Demokratsku frontu.

Međunarodna izolacija?

Još na izborima 30. kolovoza 2020. DPS je nakon 30 godina smijenjen s vlasti. Novu većinu formirali su DF, Demokrate i URA trenutnog premijera Dritana Abazovića. Njihovu prvu stručnu vladu na čelu sa Zdravkom Krivokapićem srušio je Abazović uz pomoć DPS-a početkom ove godine, a onda formirao novu, manjinsku uz podršku dijela te iste većine, ali je odlučujuće glasove opet dao DPS kao najveća stranka u parlamentu.

Međutim, nakon što je Abazović ovog kolovoza potpisao "Temeljni ugovor" sa Srpskom pravoslavnom crkvom, DPS je podnio zahtjev za izglasavanje nepovjerenja i njegovoj vladi. Tako je i pala, zahvaljujući glasovima Demokrata i nekih manjih stranaka koje su se tako osvetile Abazoviću za obaranje prethodne Vlade.

Abazović se nakon toga vratio u okrilje stare većine koja sad želi formirati i treću vladu na čelu s Miodragom Lekićem. Đukanović, kao predsjednik države, odbio mu je dati mandat za formiranje vlade. Onda je pak većina u parlamentu, predvođena DF-om promijenila zakon o dužnostima predsjednika države i omogućila mandat Lekiću, čak i ako Đukanović to ponovo odbije. No SAD i EU se protive vladi koja bi tako bila formirana jer je Venecijanska komisija, ekspertno tijelo Savjeta Europe, ocijenila da zakon tu onda krši ustav o diobi vlasti i nadležnosti u državi.

Po Rakočeviću, Crna Gora riskira međunarodnu izolaciji ako se ipak ustraje u formiranju takve vlade: "Takav scenario odgovara samo proruskim političkim snagama u Crnoj Gori koji instrukcije i novac dobivaju iz Beograda i Moskve,” smatra zastupnik Đukanovićeve stranke.

"Iako je Crna Gora suverena država, njeni zapadni partneri je tako ne doživljavaju. Ova razina njihovih intervencija prelazi mjeru dobrog ukusa. Očigledno je da je interes građana Crne Gore ovdje najmanje bitan. Ipak, mi ćemo se potruditi da nova vlada bude formirana i da polako izvlačimo Crnu Goru iz krize”, poručuje Radunović.

Vlada i oporba se međusobno optužuju i za neuspjeh u deblokadi Ustavnog suda za što su potrebi glasovi obje strane. Za 4 kandidata koje je podržala većina DPS nije htio glasovati, nego traži o tome "politički dogovor": "Opozicija je spremna da kroz dijalog i pravilnu proceduru dođemo do rješenja za Ustavni sud i dogovora o zakazivanju izvanrednih parlamentarnih izbora”, poručuje Rakočević.

Stabilna vlada tek nakon novih izbora?

DPS i na prosvjedima ovih dana ustraje na prijevremenim parlamentarnim izborima, iako je ove godine na lokalnim izborima poražen u nizu općina, uključujući i crnogorski glavni grad, Podgoricu. Mada pojedinačno osvajaju najviše glasova, od 2020. ostaju uglavnom u manjini jer nitko ne želi s njima stupiti u koaliciju: "DPS je i dalje politički subjekt čiji je rejting više nego duplo jači od prvog sljedećeg konkurenta, usprkos činjenici da su vladajuće stranke u posljednje dvije godine ekstremnim povećanjem javne potrošnje i ekonomskim populizmom plaćale izborne kampanje svojih stranaka novcem iz proračuna", tvrdi političar te stranke.

"Možda bismo, ako bi nas vodila isključivo stranačka razmišljanja, tražili drugo vrijeme za izbore. Međutim, prioritetni nacionalni interes je da Crna Gora dobije stabilnu proeuropsku Vladu, a takva Vlade se može ustavno formirati samo nakon izvanrednih izbora,” sažima Rakočević.

Na pitanje zašto i oni nisu za izbore ako i ispitivanja mnijenja pokazuju kako DPS ne može pobijediti, Radunović odgovara: "Zašto bi pravili novu trku po Crnoj Gori ako imamo parlamentarnu većinu i čistu situaciju? Tko je to uradio u posljednjih 30 godina? Mislim da je zahtjev DPS-a neiskren pa i ako dođe do izbora, oni će postati marginalna stranka”, smatra Radunović.

Đukanović i dalje predsjednik?

Crnu Goru sljedeće godine, uz moguće parlamentarne, sigurno čekaju i redovni predsjednički izbori. To će biti novi sudar dvije strane, a na naše pitanje hoće li Đukanović ponovo biti kandidat DPS-a za predsjednika, Rakočević odgovara da će o tome odlučiti stranka. Ali dodaje i kako je Đukanović "nesporni državotvorni lider" s "najvećim povjerenjem" i u stranci i u Crnoj Gori.

"Mislim da su se gotovo svi dobronamjerni ljudi u državi uvjerili da je alternativa našoj politici antieuropska i državno neodgovorna. Brana pokušaju potpunog rušenja europske perspektive u Crnoj Gori bio je DPS, naši partneri i brojni građanski aktivisti, djelovanjem u institucijama i na građanskim protestima. S tim uvjerenjem i optimizmom čekamo sljedeće izborne izazove”, odgovara Rakočević. 

Radunović nam ne zna reći hoće li imati vlastitog predsjedničkog kandidata ili će parlamentarna većina istaknuti zajedničkog. On ne vjeruje da će se Đukanović kandidirati jer tvrdi da nema šanse na izborima, a ne djeluje mu kao "čovjek koji bi prihvatio drastičan poraz”.

Sljedeće godine bi se trebao održati i prvi kongres DPS-a na kojem će članovi stranke neposredno birati čelništvo. Dio vlade i javnosti u Crnoj Gori želi povlačenje Đukanovića i nekih starijih kadrova DPS-a koji su moguće upleteni u korupciju. Rakočević pak tvrdi kako su takve optužbe "konstruirane i netočne tvrdnje strastvenih protivnika njihove politike”.

"Naša politička konkurencija, u pokušaju za sebe osigurati bolji politički rejting, kriminalizacijom naše stranke optužuje cijelu stranku, bez izuzetka, bez bilo kakve odgovornosti za iznošenje neistina, bez dokaza i zlonamjerno”, tvrdi Rakočević. Radunović smatra da bi Đukanović rado napustio ne samo DPS nego I Crnu Goru, ali tvrdi da "ima određene obaveze prema kriminalnim krugovima u Crnoj Gori”.

"Odlazak Đukanovića bi doveo do rascjepa i raslojavanja unutar DPS-a. Dok je Đukanović na čelu stranke i dalje postoji neka osovina”, tvrdi Radunović.

Veće plaće i novi dugovi

Ove godine građanima Crne Gore su povećane plaće zahvaljujući programu "Europa sad" čiji su autori bivši ministri i lideri novog istoimenog pokreta Milojko Spajić i Jakov Milatović. Taj pokret je trenutno drugi po anketama, surađuje sa strankama u vladi i Milatović će biti novi gradonačelnik Podgorice. No i taj pokret želi prijevremene izbore ulazak u parlament. Nakon tog programa, dodatno su povećane plaće liječnicima i sveučilišnim profesorima, a sad povišicu traže i druga zanimanja. Trenutna vlada najavljuje veće plaće sljedeće godine, ali to će za proračun značiti nova velika zaduženja. Postavlja se pitanje: može li Crna Gora izdržati taj teret?

Radunović je bio jedan od onih koji je kritizirao program "Europa sad", ali na kraju i glasao za njega. "To je apsolutno populistički potez, ali smo ga morali podržati jer bi građani mislili da smo protiv toga da oni imaju veće plaće. Međutim, polako se pokazuje da se država klima, posebno sistem zdravstva. Ova godina je nekako prošla, ali svaka sljedeća će biti sve teža. Naravno, nikome ne pada na pamet da smanjuje plaće, ali je to lančano povuklo ostale populističke poteze što moramo pratiti, želimo li ili ne. Protiv populizma na kratke staze nema lijeka. Sad imamo najave novih povećanja, mene to raduje kao građanina, ali zabrinjava kao političara”, jasan je Radunović.

Rakočević, pak, oštro kritikizira ekonomsku politiku obje posljednje vlade: "Zatvoreno je nekoliko poduzeća, protjerani su i obeshrabreni renomirani strani investitori. S druge strane, partijski je zaposleno desetine tisuća ljudi u javnom sektoru i državnim poduzećima. Javna potrošnja i javni dug su na povijesnom maksimumu. Sve to nameće potrebu enormnog zaduženja. Stanje nije održivo te će biti potrebno mnogo vještine i privlačenje svježeg kapitala kroz održive investicije da bi došli do novih prihoda, nakon što neka nova, kompetentna Vlada preuzme upravljanje državom”, zaključio je Rakočević.