Crna Gora: Afere se nižu i nikom ništa

Crna Gora će ovu godinu pamtiti po aferama koje nisu imale epilog čak ni kada su dokazi, poput snimaka, bili jasni kao dan. Najviši dužnosnici optuživani za korupciju nisu čak ni ispitani. Kada i sama Vlada objavi podatke koji pokažu teške zloupotrebe, poput dodjele stanova javnim funkcionarima koji su ih već imali, vlast se opet pravi da tu nema ničeg spornog.

Godinu je otvorila afera „Koverta" koju je lansirao odbjegli biznismen Duško Knežević i to snimkom gdje daje kuvertu s novcem Slavoljubu Stijepoviću, bivšem gradonačelniku Podgorice i sadašnjem glavnom tajniku predsjednika države Mile Đukanovića.

Knežević tvrdi da je to novac za financiranje izborne kampanje vlasti i da je to uradio u dogovoru s Đukanovićem. Ipak, Stijepović nije podnio ostavku niti ga je Đukanović smijenio, a nesmetano se pojavljuje čak i na proslavama državnih praznika.

Knežević je ove jeseni, iz Londona, nastavio objavljivati snimke telefonskih razgovora s tajnikom Vrhovnog državnog tužilaštva Nenadom Vujoševićem u kojima Vujošević kaže da je davao Kneževićev novac Vrhovnom državnom tužitelju Ivicu Stankoviću.

Iako je potom i Tužilaštvo priopćilo da je Vujošević član Kneževićeve kriminalne grupe, i to usred Tužilaštva, Stanković ne samo da nije podnio ostavku, nego mu je nedavno produžen mandat. Negirao je da je korumpiran, ali mnogi smatraju da je morao odstupiti ako se u njegovu „kuću" infiltrirala kriminalna mreža.

Dejan Milovac iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) kaže da je praksa u razvijenim zemljama Europske unije da korumpirani državni službenik podnese ostavku i tako omogući istragu. To može učiniti iz osjećaja moralne odgovornosti ili barem kako ne bi štetio svojoj stranci ili Vladi.

„U Crnoj Gori očito prevladava mišljenje da distanciranje od lopova i kriminalaca nije toliko potrebno te da to ne može mnogo naružiti sliku o stranci iz koje dolaze", tvrdi Milovac u razgovoru za DW.

On kaže i da dužnosnici uključeni u afere nemaju kome podnijeti ostavku jer su korupcija i sukob interesa proželi sustav crnogorske vlasti od vrha do dna.

Dokazi u ladicama tužilaštava

I za nekadašnjeg ministra pravosuđa, a sada odvjetnika Dragana Šoća, ovo je zabrinjavajuća stvar.

„Oni se ne osjećaju odgovornim za situacije koje bi u svakom drugom društvu dovele najmanje do odstupanja s funkcije. To govori loše o Crnoj Gori. Mene, ipak, više brine to što nema reakcije javnosti na izborima, da te ljude kazni", kaže Šoć za DW.

Milovac tvrdi da je izreka „ako kradeš, kradi na veliko, jer će te teže uhvatiti", potpuno ostvarena u Crnoj Gori.

„Gotovo svi slučajevi visoke korupcije koji su do sada procesuirani, a koji su uključivali visoke političke i državne funkcionare, bili su rezultat pomicanja snaga unutar vladajuće stranke. Takva praksa je ostavila sam politički i državni vrh potpuno netaknut i pored obilja dokaza koji se godinama gomilaju u ladicama tužilaštva", kaže Milovac.

Iako su i u aferi „Stanovi" jasne zloupotrebe jer su stanove ili povoljne stambene kredite dobili i javni funkcionari koji imaju čak po pet nekretnina – ni ovdje nije bilo odgovornosti. Iz Vlade još ne žele priznati da je bilo zloupotreba.

„Tri desetljeća nepoljuljane vladavine su očigledno kreirala osjećaj nedodirljivosti i potpuno zatrla bilo kakav osjećaj suosjećanja s građanima koji ih plaćaju i odgovornosti za postupke", dodaje Milovac.

Šoć podsjeća i da se nitko od funkcionara nije zastidio zbog toga što je dobio stan iako odavno ima riješeno stambeno pitanje. „Ne mogu razumjeti ljude koji su zgrabili ove privilegije. Koliko je potrebno da netko ima da bi bio zadovoljan? Imaju li ti ljudi ikakav osjećaj odgovornosti prema građanima?“

Crna Gora – zarobljena država?

U oporbi vjeruju da su sve ove afere i (ne)postupanje institucija samo potvrdile tezu o Crnoj Gori kao „zarobljenoj državi" u kojoj je „vlast zarobila institucije".

Milovac kaže da su mnogi polagali nade da će upravo Tužilaštvo pokidati veze između kriminalaca i vlasti, a da se ono sada nalazi u središtu nagađanja da je i samo sastavni dio mutnih shema.

„Ovakvo stanje jest jedan od pokazatelja zarobljene države", tvrdi Milovac.

Šoć kaže da Crna Gora nikad nije ni imala pravu demokraciju, a da je sadašnja vlast preuzela loše karakteristike prethodnog komunističkog sustava. „Institucije su nekad provodile vladajuću ideologiju, a sada služe samo da provode osobni interes manje grupe ljudi na vlasti", kaže Šoć.

Usprkos svim ovim aferama, građanski protesti, pokrenuti početkom godine upravo zbog afere „Koverta", praktično su na izdisaju jer se na posljednjim pojavilo svega nekoliko stotina ljudi. Milovac vjeruje da je nastupila opća apatija.

„Najnovije afere i nemogućnost opozicije da izbori fer uvjete za izbore će svakako dalje smanjiti vjeru da je promjena na taj način, makar u dogledno vrijeme, moguća", smatra Milovac.

Šoć ima određeno razumijevanje za građane. Jer, kaže, ne mogu se ljudi okupljati svakog dana ako od opozicije ne čuju konkretne prijedloge što dalje raditi. „Međutim, crnogorska opozicija je više zaokupljena sama sobom nego što je ozbiljan protivnik vlasti, međusobno se svađa i vlast to koristi. Opozicija treba ovo nezadovoljstvo uobličiti i staviti se na čelo.“

„Opozicija to priča, ali ne radi na tome i to je veliki problem“, zaključuje Šoć.