Crna Gora: čekajući pozivnicu za NATO

Prema istraživanjima javnog mnijenja koja su, za potrebe Vlade, provele agencije Ipsos Strategic Marketing i Damar u lipnju, većina crnogorskih građana (između 41 i 47 posto) na referendumu bi podržao pridruživanje te zemlje NATO-u. Protiv je, ovisno o agenciji, između 39 i 41 posto, dok ostatak nema stav. Drugačije rezultate dalo je posljednje ispitivanje javnog mnijenja Centra za demokraciju i ljudska prava (CEDEM). Centar je u srpnju, mjesec dana nakon Vladinih istraživanja, objavio da bi većina ipak glasovala protiv članstva (37,3 posto) dok bi 36,6 posto glasovali za.

Iako ohrabren činjenicom da sva istraživanja, bez obzira na razlike u rezultatima, pokazuju trend rasta podrške javnosti, Aleksandar Dedović iz nevladine organizacije Alfa centar nije zadovoljan. „Ide se u takvu krajnost da je po rezultatima istraživanja vrlo lako pretpostaviti tko je naručilac – ne istraživanja, već – rezultata. U društvu kratke pameti i izbjegavanja izvlačenja pouka, moguće je plasirati sve vrste informacija i dezinformacija bez trunke odgovornosti“, rezignirano navodi Dedović, koji je među prvima kroz Alfa centar počeo zagovarati članstvo Crne Gore u NATO-u.

Duboko podijeljeno društvo

No, koje god istraživanje bilo najpribližnije stvarnom raspoloženju jasno je da po pitanju članstva u NATO-u postoji duboka podijeljenost u crnogorskom društvu. „Trenutno je odnos prema globalnim političkim zbivanjima opredjeljujući za značajan broj građana kada su NATO-integracije u pitanju“, kaže Milica Kovačević iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT), koji se također zalaže za ulazak u NATO. Ona rast podrške zove „racionalnim odgovorom na dilemu“ i dodaje da dio onih koji odbijaju članstvo „svoj stav bazira i na sjećanju na NATO-intervenciju 1999.“.

Crna Gora je društvo koje traži podjele, voli se dijeliti i ostaje podijeljeno, smatra Dedović. „Tvrdim da se kod nas prvo formira stav, a potom iznalaze argumenti kako bi se taj stav obranio. Iako su inicijatori podjela željeli definirati oponente kao siromašne, neobrazovane, žene, Srbe, rusofile, crkvu, opoziciju i mlade, poslije osam godina kakve-takve rasprave, možemo se uvjeriti da nijedna kategorizacija nije primjenjiva. Očigledno da ni svi birači vladajućeg DPS-a nemaju afirmativan stav prema članstvu u Alijansi“, navodi Dedović.

Marko Milačić ispred Pokreta za neutralnost, koji se oštro protivi pridruživanju NATO-u, tvrdi da je za podjele kriva vlast koja na taj način opstaje: „Oni nas sistemski putem službene propagande dijele i to nije ekskluzivitet pitanja NATO-integracija. Razmimoilaženja su trenutno vidljivija jer se približava datum odluke o (ne)dolasku pozivnice, pa su režimski i pararežimski punktovi, te medijske filijale vlasti, na specijalnom zadatku da se javnost uvjeri u navodne prednosti NATO-a“, uvjeren je Milačić.

Sve će biti jasnije u prosincu

Podjele i kontradiktorna istraživanja dočekala su glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga, koji je u srijedu navečer stigao u Crnu Goru. Tu je, kako sam kaže u intervjuu za Javni servis, da provjeri napredak države, na osnovi čega će krajem godine države članice NATO-a jednoglasno odlučiti je li Crna Gora zaslužila poziv za članstvo. „Neke države još nisu iznijele stav o odluci koja će biti donesena u prosincu. Sjedinjene Države su iskazale pozitivan stav, naglašavajući ipak da je za podršku nužno da Crna Gora nastavi s reformama“, naveo je Stoltenberg.

I kada je riječ o posjetu najvišeg funkcionara vojnog saveza mišljenja su podijeljena. Oni koji su ionako za ulazak u NATO nadaju se da će posjet dati odlučujući zamah. Tako Milica Kovačević kaže da će biti „interesantno za praćenje i analizu, ima li posjet i svoju svrhu u kampanji za NATO, odnosno hoće li utjecati na rast podrške“. Ona vjeruje da postoje velike šanse za poziv u NATO do kraja godine.

Marko Milačić, s druge strane, poručuje da Stoltenberg nije dobrodošao u Crnu Goru i da narod ne zanima hoće li pozivnica stići ili ne. „Riječ je o prvom čovjeku organizacije koja je prije samo 11 dana u Kunduzu u Afganistanu brutalno bombardirala bolnicu prilikom čega su ubijena 22 civila, među kojima nekoliko žena i djece“, kaže Milačić.

Iako se obje strane pozivaju na „narod“, slabi su izgledi da će građani na kraju imati priliku da na referendumu kažu što misle. Dok oporba traži plebiscit, dvodesetljetni prvi čovjek Republike Milo Đukanović misli da nema potrebe za izjašnjavanjem građana.