COVID: Dodatni kriteriji za analizu pandemije
16. srpnja 2021
Od početka pandemije u Njemačkoj je važan kriterij za širenje i borbu protiv koronavirusa bila sedmodnevna incidencija. Na temelju broja novih slučajeva u posljednjih tjedan dana, politika je donosila odluke o restrikcijama, ograničavanju kretanja građana i broju kontakata, te o drugim lockdown-mjerama.
U međuvremenu se situacija znatno promijenila, barem u mnogim zapadnim zemljama – i to zahvaljujući napretku kampanje cijepljenja. Veći dio starije, posebno ranjive populacije, je u međuvremenu primio cjepivo i zaštićen je. A cijepe se i druge skupine stanovništva.
Uočava se kako se u posljednjih nekoliko mjeseci inficirao znatan broj mlađih osoba, ali istovremeno je umnogome opala vjerojatnost da će novi inficirani građani s COVIDOM19 završiti u bolnici, na respiratoru ili čak umrijeti od posljedica bolesti.
Riskantno popuštanje u Velikoj Britaniji
Na vrlo ekstreman način je to nedavno formulirala britanska vlada, kada je obrazložila zbog čega će od 19. srpnja ukinuti korona-restrikcije iako opet raste broj novih infekcija: po navodima ministra zdravstva Sajida Javida moguće je da tijekom ljeta u toj zemlji bude i po 100.000 novih infekcija dnevno. A to bi značilo i puno više novih slučajeva nego što ih je bilo registrirano tijekom najvećeg vala u siječnju ove godine. Ali vlada u Londonu polazi od toga da zahvaljujući programu cijepljenja ipak neće doći i to znatnog porasta broja hospitalizacija.
Logika britanskih vlasti je jednostavna: sličan, pa i nešto veći broj slučajeva oboljenja kao prije nekoliko mjeseci ne mora automatski značiti i da će neka infekcija imati isti tijek kao prošle zime, odnosno da će zbog teških posljedica infekcija sličan broj ljudi sada završiti u bolnici.
Dodatni kriteriji
Institut Robert Koch (RKI) iz Berlina ubuduće, uz incidenciju, želi uvažiti i „popunjenost“ kreveta u bolnicama. Kako bi se bolje moglo procijeniti stvarni stupanj opterećenosti zdravstvenog sektora u nekoj regiji, klinike u Njemačkoj ubuduće moraju između ostaloga prikupljati i podatke o tome koliko je u bolnicama na „normalne“ odjele uopće primljeno pacijenata s COVIDOM19, kakve simptome imaju i jesu li cijepljeni. Do sada su klinike morale registrirati samo koliko je pacijenata završilo na odjelima intenzivne njege.
Analiziranjem tijeka pandemije na način na koji se to do sada radilo u Njemačkoj, znači na temelju sedmodnevne incidencije, nije se na dovoljan način uvažavalo stupanj oboljenja, odnosno opterećenje zdravstvenog sektora koje se razlikuje od regije do regije.
Činjenica da će se sada jače uvažavati još jedan dodatni parametar, ne znači da se radi o načelnoj promjeni strategije, tvrde vlasti. Sedmodnevna incidencija ionako do sada nije bila jedini kriterij za donošenje odluka – određenu ulogu je igrao i R-faktor (broj osoba koje zarazi jedna inficirana osoba), ali i generalno opterećenje zdravstvenog sektora.
Pozitivne reakcije
Lobisti i neki političari u Njemačkoj već odavno zahtijevaju da se vlasti ne fokusiraju pretežito samo na sedmodnevnu incidenciju. Kritičari odluka koje su se temeljile uglavnom na incidenciji pozdravili su, kako oni kažu, promjenu strategije. Ali i iz znanosti i medicine se pozdravlja taj potez, tvrdi se da ima smisla “proširiti fokus” na koronavirus.
"Pandemija je kompleksna, samo jedan parametar ne može sveobuhvatno oslikati kompletni razvoj događaja”, kaže dr. Ursula Berger, znanstvena suradnica iz radne skupine za biometriju i bioinformatiku na Sveučilištu Ludwig-Maximilian u Münchenu: "Broj novih pacijenata u bolnicama je osim toga robusniji indikator kad se radi o promjenama strategije za stanovništvo. To znači da on ne oscilira s brojem provedenih testova, za razliku od 7-dnevne incidencije. Broj hospitalizacija u mnogim je zemljama podatak koji je već odavno u prvom planu kad se radi o procjeni razvoja COVID19-pandemije.”
Sličnog je mišljenja i prof. dr. Clemens Wendtner, glavni liječnik na odjelu za infektologiju i tropsku medicinu u minhenskoj klinici Schwabing: "Za razliku od evidencije broja zauzetih kreveta na odjelima intenzivne njege, stopa hospitalizacije obuhvaća i stanje u normalnim odjelima na klinikama. A to je važno jer je medicinsko osoblje i tamo ima posla, a klinike moraju na raspolaganje staviti kratkoročno dodatne kapacitete, odnosno krevete za skrb o pacijentima.“
Riskantna situacija
Što uvažavanje dodatnih kriterija konkretno znači? Moguće je da u Njemačkoj i drugim zemljama tijekom jeseni u slučaju porasta broja infekcija, ali niskog broja hospitaliziranih slučajeva korona-mjere ipak neće biti ponovno zaoštrene. No, taj scenarij predstavlja lažnu sigurnost i spekulacija s visokim brojem inficiranih može biti riskantna. I u Njemačkoj naime još uvijek ima jako puno ljudi koji nisu cijepljeni, odnosno djece i mladih – oni su i dalje ugroženi.
Čak i ako neka infekcija ne vodi nužno do težeg oblika bolesti ili hospitalizacije, pojedini inficirani ljudi mogu teže oboljeti ili pretrpjeti dugoročne štete po zdravlje zbog „Long Covida“, a to vrijedi i za mlade.