Cjepivo protiv kokaina
25. listopada 2011U borbi protiv ovisnosti najčešće se koriste supstituti - poput metadona - kako bi se narkomanima pomoglo prekinuti ovisnost. Ali kod ovisnosti o kokainu, takvog nadomjestka jednostavno nema. Skupina američkih istraživača je sad razvila sredstvo još bolje od supstituta: cjepivo kojim se praktično oduzima kokainu njegovo opojno djelovanje, čak i ako ga se opet uzme.
Za sada se vrše ispitivanja u Houstonu, Philadelphiji, New Yorku i Cincinnatiju i u centre dragovoljno dolaze ovisnici koji uzimaju kokain i po šest ili sedam godina. Razlog je i među ovim narkomanima sličan kao i kod svih ostalih, objašnjava psihijatar Thomas Kosten sa Baylor College of Medicine u Houstonu: Većina pacijenata više ne može izdržati pritisak obitelji ili njihovih poslodavaca koji im stalno ponavljaju kako im kokain uništava život. Mnogi od njih konačno i sami uviđaju kako moraju postati "čisti", ali im do sada to nije uspijevalo.
Kokain jednostavno ne dospjeva u mozak
Doktor Kosten je razvio cjepivo kojim se kod pacijenata stvaraju antitijela protiv kokaina. Upravo ona djeluju da kokain dolazi u krv, ali ne može prodrijeti u živčani sustav mozga gdje bi izazvao opojnost. "Ta antitijela su prilično velika. Kad pacijent uzme kokain, ta tijela se vežu sa česticama kokaina i onda su prevelika da prodru u mozak i razviju svoj učinak. Kokain ostaje u krvi, razgrađuje se i izlazi u urinu."
Proteklih godina su istraživači cijepili oko 400 osoba i kod tri od četiri pacijenta, to sredstvo djeluje. Stvaraju toliko antitijela da niti visoke doze kokaina više ne stvaraju nikakav učinak. I Carl Hart sa Columbia University u New Yorku sudjeluje u projektu i tvrdi kako cjepivo nema osobito loših posljedica na tijelo. Kao neurolog je sretan da je konačno razvijeno sredstvo protiv kokaina, ali upozorava i da nema mjesta pretjeranom optimizmu: "Upravo ovisnici su ponekad previše entuzijastički. Misle da se tim cjepivom može izliječiti ovisnost - a to se ne može. Ovisnost o kokainu je izuzetno složeni poremećaj u ponašanju koje se ne može ukloniti jednom injekcijom. To je naivno, ovo cjepivo nije nikakvo čarobno sredstvo."
Droga ne djeluje, ali ovisnost nije izliječena
Problem jest da cjepivo može otkloniti opojnost kokaina, ali ne može otkloniti potrebu ovisnika da bude "high". Utoliko su prvi tjedni nakon cijepljenja, kada ovisnik ne može dostići opojnost, osobito teški. Vremenom se onda i ovisnost počne smanjivati, ali doktor Hart svjedoči o ovisnicima koji su uzeli i deseterostruku dozu kokaina, u paničnoj želji dostići opojno stanje. U "normalnim" okolnostima bi to bilo fatalno, ali s ovim cjepivom se gotovo ništa nije dogodilo - osim što je pacijentu nestalo novca za još ove veoma skupe droge.
Utoliko doktor Hart ukazuje na problem da ovisnici, kojima toliko nedostaje opojno stanje, uvijek mogu prijeći na neku drugu drogu - protiv koje je ovo cjepivo nemoćno. S njim se slaže i kolega iz Houstona: ovisnost o kokainu je poremećaj u ponašanju i pauza koja se izazove cjepivom se mora iskoristiti da se promjeni ponašanje pacijenta. Ako se samo svede na cjepivo, nije ništa učinjeno.
Pet godina su ostali "clean"
Povrh toga, cjepivo djeluje samo nekoliko mjeseci - nakon toga se mora opet primiti. Američki liječnici su došli do zaključka kako je najbolja kombinacija za ovisnike od kokaina da dobiju cjepivo, ali i da pristanu na psihoterapiju. No i učenje, kako izaći na kraj s vlastitom potrebom "biti high" može potrajati i po tri godine. No ako se uspije u tome, ovi ovisnici u pravilu najmanje pet godina više ne osjete potrebu za drogom.
Ovo cjepivo još nije dopušteno za opću uporabu, a američke istraživače vjerojatno čeka još opsežnije istraživanje kako bi nadležnim službama dokazali neškodljivost. Povrh toga, trebaju i farmaceutsku tvrtku koja želi proizvoditi i prodavati ovo cjepivo jer je za koncerne ovo razmjerno skup projekt za ne baš velik broj potencijalnih pacijenata. Ipak, doktor Kosten tvrdi kako mnogi ovisnici o kokainu doista žele prekinuti svoju ovisnost: to svjedoči i njihova, veoma duga lista čekanja za dragovoljne ispitanike koje žele primiti cjepivo.
Autorica: M. Degen (aš)