1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Cipar: val napada na migrante

4. rujna 2023

„Ličilo je na pogrom.“ Tako ciparski mediji opisuju niz najnovijih nasilnih incidenata u kojima su napadani migranti i stranci. Predsjednik Christodoulidis kaže da se srami zbog toga.

https://p.dw.com/p/4Vuw9
Meta napada su bile trgovine stranih vlasnika
Meta napada su bile trgovine i lokali stranih vlasnikaFoto: Kostas Pikoulas/ZUMA Press Wire/dpa

Ciparska policija uhitila je više od 20 ljudi nakon niza nasilnih napada na migrante i strance s rasističkim motivima. Do nasilja je prošli tjedan došlo najprije na zapadu otoka, a zatim se ono tijekom vikenda proširilo i na Limassol na jugu.

U tom gradu su razbijani izlozi trgovina čiji su vlasnici migranti, a napadani su i vozači dostave porijeklom iz Azije. Nasilje je trajalo od petka navečer pa sve do ranih jutarnjih sati u nedjelju.

Prema izvještajima lokalnih medija, ljudi s kapuljačama na glavama skandirali su: „Migranti van sa Cipra“, bacali molotovljeve koktele i kamenje, palili kante za smeće, razbijali trgovine i kioske brze hrane. Policija je upotrijebila suzavac i vodeni top.

Prosvjedi protiv nasilja prema migrantima u Limassolu 2. rujna
Prosvjedi protiv nasilja prema migrantima u Limassolu 2. rujnaFoto: Kostas Pikoulas/ZUMA Wire/IMAGO

Lokalni mediji prenose i da su neki Ciprani pružali pomoć napadnutim strancima i sakrivali ih od nasilnika. „Policija nije bila u stanju zaštititi građane, a ni i novinare. Maskirani ljudi napali su i jednu televizijsku ekipu", javili su mediji uz ocjenu da je situacija „bila nalik pogromu".

„Stidim se onoga što se dogodilo"

Prema izvještajima na više naloga na društvenim mrežama, među žrtvama nasilja bila je i jedna grupa turista iz Kuvajta. Kyriakos Kouros, tajnik u ciparskom Ministarstvu vanjskih poslova, prenio je da je veleposlanik „jedne neimenovane arapske države" u subotu uložio prosvjed nakon napada.

„Prekinuli su posjet. Sumnjam da će se ikada vratiti“, napisao je u Kouros na platformi X i ujedno postavio fotografiju na kojoj se vidi grupa turista na aerodromu koja odlazi sa Cipra, a među njima je i jedan čovjek u invalidskim kolicima.

„Ovo je prvi put da se osjećam u ovolikoj mjeri postiđeno zbog ovakvog incidenta u našoj zemlji. Ovo nije Cipar na kojem sam rođen, odrastao, stvorio obitelj i na kojem živim", napisao je Kouros.

I ciparski predsjednik Nikos Christodoulidis je ogorčen. Na početku kriznog sastanka sazvanog zbog nasilja je izjavio: „Stidim se onoga što se jučer dogodilo. A i oni koji su odgovorni trebaju se sramiti." Sastanku su prisustvovali i ministri unutarnjih poslova i pravosuđa, kao i šefovi policije i vatrogasnih jedinica.

Zbog nasilja se u Limassolu prosvjedovalo protiv fašizma i rasizma. Više stotina ljudi skandiralo je: „Razbijte fašizam – u Limassolu i svuda". Te demonstracije su protekle mirno.

Duboki korijeni ksenofobije

Na Cipru se posljednjih godina bilježi porast antimigrantskog raspoloženja, kao i porast antisocijalnog ponašanja, što je ranije bilo ograničeno na nogometne stadione i pijane turiste.

Najnovije nemire potaknulo je ono što mnogi ocjenjuju kao promašen odgovor vlasti na porast neregularnih migracija na taj otok u istočnom Mediteranu, ali i na porast ksenofobije.

Prosvjede protiv nasilja osiguravale su jake policijske snage
Prosvjede protiv nasilja osiguravale su jake policijske snageFoto: Kostas Pikoulas/ZUMA Wire/IMAGO

„Imali smo vladu koja je deset godina koristila retoriku koja je te ljude uglavnom prikazivala kao prijetnju za nacionalnu i etničku, odnosno i demografsku sigurnost", kaže Doros Polykarpou iz organizacije KISA koja se zalaže za prava migranata.

Državni dužnosnici često navode da je Cipar na prvoj liniji nezakonitih migracija u istočnom Mediteranu. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, izbjeglice i migranti sada čine čak šest posto stanovništva te zemlje. U odnosu na broj stanovnika, ta mala otočna republika također godišnje zaprima i daleko najveći broj zahtjeva za dobivanje azila u čitavom EU-u. Izbjeglički kampovi su pretrpani, a nastala su i mnoga geta u kojima ljudi žive u siromaštvu.

Ipak, broj nelegalnih migracija u posljednjih godinu dana je smanjen. Migranti stižu na Cipar s Bliskog istoka, ali i iz Afrike i to preko porozne tzv. „linije prekida vatre" koja dijeli taj otok još od 1974. godine.

Cipar i bez tih novih migranata ima veliki broj interno raseljenih osoba. One su tu još od sukoba ciparskih Grka i Turaka – počevši od 1963. pa sve do turske invazije 1974. godine kada se raselilo više od 200.000 ljudi. Veliki broj tih ljudi i dalje živi u stambenim zgradama koje je nakon sukoba na brzinu dala sagraditi vlada.

Cipar se guši u zahtjevima za azil

idj (reuters/ard)

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu