Cijepljeni. I što sad?

Još ništa konkretno se ne može reći, ali vijest iz Kopenhagena bi za neke ljude mogla predstavljati nadu. Danska vlada u srijedu je najavila uvođenje digitalne korona-putovnice, aplikacije za pametne telefone, kojom će pojedinac moći dokazati da se cijepio. Detalji još uvijek nisu razjašnjeni, ali sigurno je da ta iskaznica treba olakšati povratak u normalu i da poslovnim ljudima omogući ponovna putovanja.

„Za nas je vrlo važno da se dansko društvo ponovo otvori i da se kompanijama omogući rad. Mnoge danske kompanije su aktivne širom svijeta", izjavio je u utorak danski ministar financija Morten Bodskov. Generalni direktor Danske gospodarske komore, Brian Mikkelsen, govori o svjetlu na kraju tunela za mnoge kompanije.

Susjedna Švedska ima slične planove i dan kasnije je također najavila uvođenje digitalne putovnice. „S digitalnom potvrdom brzo i jednostavno će se moći dokazati da je cijepljenje obavljeno", rekao je u četvrtak ministar za digitalizaciju, Anders Ygeman. Trenutno se postavlja i pitanje za što bi se ta iskaznica o cijepljenju mogla iskoristiti. Za sada se u većini zemalja EU-a, zbog visokog broja zaraženih i pojave novog soja virusa, više govori o daljem zaoštravanju mjera. To pogađa ne samo javni i privatni život, nego i putovanja.

Danska recimo za odobrenje ulaska u zemlju traži jak razlog, poput poslovnih sastanaka ili obiteljskih okupljanja kao i negativan test na koronavirus, ne stariji od 24 sata. Trenutno u Švedsku, zbog širenja britanske mutacije virusa, gotovo nitko iz Danske ne može ući. Ni tu se još uvijek ne može predvidjeti bi li uvođenje digitalne iskaznice o cijepljenju bilo od koristi i bi li ono vodilo ka ponovnom uvođenju nekih prava.

Veća prava za cijepljene u Estoniji

U Estoniji je situacija drugačija. Samo nekoliko tjedana nakon tromog početka cijepljenja u EU, Talin je već najavio prva posebna pravila, odnosno popuštanje mjera za one koji su cijepljeni. Tako od ovog tjedna putnici iz EU i trećih zemalja, koji su se cijepili u posljednjih šest mjeseci, više nisu obavezni odlaziti u karantenu i da rade obvezne testove. Ta pravila važe i za sve one koji su se u posljednjih šest mjeseci oporavili od koronavirusa. Cijepljeni već sada lakše ulaze u Poljsku i Rumunjsku.

Olakšavanje putovanja želi i grčki premijer Kirijakos Micotakis. Temu uvođenja putovnica o cijepljenju za cijelu EU, on je stavio dnevni red još na posljednjem video samitu šefova država i vlada zemalja EU, sredinom siječnja.

Turizam čini oko 12 posto grčkog bruto domaćeg proizvoda. Prema podacima studije konzultantske kuće Ernst&Young, promet u toj branši je u prvih devet mjeseci prošle godine oslabio za 79 posto. Smanjen je broj radnih mjesta i smanjene su plaće. Za mnoge restorane, hotele i kulturne ustanove, u zemljama poput Grčke, Španjolske i Italije, ciljano popuštanje restriktivnih mjera i uvođenje posebnih prava za cijepljene, moglo bi biti od vitalnog značaja sljedeće sezone.

Opća obveza cijepljenja i dalje isključena

Mnogo suzdržanije se raspravlja o obaveznom cijepljenju. Njemačka kancelarka Angela Merkel namjerno govori o ponudi cijepljenja, kada je riječ o strategiji njemačke vlade za proces cijepljenja. Iako su u pojedinim zemljama, poput Francuske i Nizozemske, mnogi skeptični kada se radi o cjepivima, do sada ni jedna zemlja EU-a nije najavila opću obvezu cijepljenja.

Prije početka kampanje cijepljenja u Austriji se u nekim saveznim pokrajinama razmatralo uvođenje obveze cijepljenja za pojedine grupe zanimanja, poput njegovatelja ili zaposlenih u vrtićima i školama.

Trenutno se naveliko raspravlja i o tome da li bi oni koji su cijepljeni mogli prvi ponovo putovati, da posjećuju kafiće ili kazališta.Još uvijek nisu razjašnjeni svi znanstveni i politički aspekti. Nejasno je i u kojoj mjeri će cijepljenje spriječiti dalje širenje zaraze i koliko dugo ono uopće pruža zaštitu.

Pored toga, postavlja se i pitanje kako zaštititi prava ljudi koji do sada nisu imali pristup cijepljenju. Kancelarka je za javni servis ARD izjavila kako računa s tim da će biti onih koji će se protiviti cijepljenju: „Onda će se možda morati razlikovati i reći: „U redu, tko to ne želi on možda neće moći raditi neke stvari", rekla je nedvosmisleno Angela Merkel.