Bugarska: Zloupotreba tajne službe u političke svrhe
18. srpnja 2020Tisuće ljudi su u Bugarskoj već više od tjedan dana na ulicama. Njihovi glavni zahtjevi su ostavka vlade premijera Bojka Borisova i glavnog državnog odvjetnika Ivana Geševa. A državni odvjetnik je na to reagirao u utorak objavivši snimke prisluškivanih razgovora koji bi trebali potvrditi da je demonstrante kupio i da demonstracijama upravlja jedan „oligarh" koji je pobjegao u inozemstvo. To je postupak bez presedana koji bi mogao postati jednim od najvećih skandala u toj zemlji.
Što se dogodilo?
U utorak je pred novinare izašla glasnogovornica bugarskoga glavnog državnog odvjetnika Sijka Mileva i pročitala dugo priopćenje. Glavne točke priopćenja su transkripti četiri prisluškivana i snimljena telefonska razgovora. Oni bi trebali dokazati da najnovije prosvjede u Bugarskoj, na kojima se zahtijeva ostavka glavnog državnog odvjetnika Ivana Geševa, financira milijunaš Vasil Božkov, koji je svoju imovinu zaradio na igrama na sreću.
Protiv Božkova, koji se navodno skriva u Dubaju, već odavno se vodi istraga, sada i zbog navodne protudržavne djelatnosti. Po navodima bugarskoga Glavnog državnog odvjetništva i tajne službe DANS (Državna agencija za nacionalnu sigurnost) prisluškivani su razgovori između Božkova i parlamentarnog zastupnika Aleksandra Paunova te Božkova i novinara Ognjana Stefanova, jednog od vođa prosvjeda. Zanimljivo je pritom da je Stefanov 1980-ih godina bio registriran kao doušnik tajne službe koja mu je na raspolaganje stavila jedan tajni stan.
Tko u Bugarskoj smije prisluškivati?
Upotreba „specijalnih obavještajnih sredstava", dakle metoda tajnih službi kao što su uhođenje, prisluškivanje, postavljanje prislušnih aparata, kontroliranje pošte ili elektroničke komunikacije, u Bugarskoj je regulirana zakonom o „specijalnim obavještajnim sredstvima“ . Po zakonu sve sigurnosne službe i državno odvjetništvo mogu od suda zatražiti upotrebu tih sredstava pri čemu su točno određeni formalni zahtjev, razlozi ili trajanje korištenja tih sredstava. Kako bi se kontroliralo korištenje tih osjetljivih intervencija u osnovna prava bugarskih građana nije potreban samo sudski nalog nego i redovite kontrole koje obavljaju Nacionalni ured za kontrolu specijalnih obavještajnih sredstava i stalni Odbor bugarskog parlamenta za kontrolu tajnih službi. Ni jedno od tih tijela kao ni predsjednik Državne agencije za nacionalnu sigurnost DANS, koja je provela akciju prisluškivanja, nije se dosad očitovao u vezi s tim događajima.
U čemu je skandal?
Postupak glavnog državnog odvjetnika Ivana Geševa je doista skandalozan: to se ne odnosi toliko na pitanje je li prisluškivanje Vasila Božkova bilo zakonito. S obzirom da državno odvjetništvo već duže vodi istragu protiv milijunaša koji je organizirao igre na sreću, moguće je da je prisluškivanje bilo sudski odobreno (što naravno ne znači da je Božkov stvarno kriv za ono što mu se stavlja na teret).
Stvarni skandal je objavljivanje transkripata prisluškivanih telefonskih razgovora. Zbog više razloga je taj korak bio bez presedana, neprimjeren – i ilegalan. Ne samo da je glavni državni odvjetnik Gešev neprofesionalno razotkrio i kompromitirao tajno prikupljanje informacija o postupku koji je u tijeku. U svakom sudskom postupku u pravnoj državi takvi „dokazi" bi bili neprihvatljivi. Osim toga državno odvjetništvo je unaprijed javno osudilo osumnjičenog, što može biti dovoljan razlog za obustavu postupka. Još teži je prijestup to što je glavni državni odvjetnik objavljivanjem transkripata prisluškivanih telefonskih razgovora prekršio zakon: članak 32. Zakona o korištenju „specijalnih obavještajnih sredstava" jasno kaže da informacije dobivene prisluškivanjem smiju biti upotrijebljene samo „za sprječavanje, razjašnjenje i dokazivanje kaznenog djela i u svrhu nacionalne sigurnosti". Izvan toga su sve informacije dobivene prisluškivanjem strogo tajne. Gešev je eklatantno prekršio te dvije odredbe. A da je osim toga objavljen identitet osoba s kojima je Vasil Božkov razgovarao – a protiv kojih se ne vodi istraga glavnog državnog odvjetništva – to je prema europskim zakonima o zaštiti podataka upravo groteskno. Tim više što se radi o jednom novinaru i jednom parlamentarnom zastupniku, koji uživaju posebnu zaštitu od prisluškivanja.
Smiju li politički dužnosnici informacijama tajnih službi voditi politiku?
U ljeto 2018. je predsjednik njemačke tuzemne tajne službe Saveznog ureda za zaštitu ustavnog poretka dr. Hans-Georg Maaßen morao podnijeti ostavku. Razlog je bilo to što je javno komentirao izgrede desnih ekstremista u Chemnitzu. Bio je to skandal zato što se politički dužnosnici ne smiju na temelju informacija tajnih službi uplitati u političke procese koji su u tijeku.
Skandal u Bugarskoj ima sličnosti s time. I glavni državni odvjetnik Ivan Gešev se objavljivanjem tajnih informacija na neprikladan način umiješao u dnevnu politiku. Pritom se ne radi o istrazi protiv Vasila Božkova, koja je u tijeku, nego o tomu da je on nastojao diskreditirati prosvjede civilnog društva koji su usmjereni protiv njega.
Zaključak: neprofesionalno, ilegalno, političko samoubojstvo
Taj postupak glavnog državnog odvjetnika je s gledišta tajne službe, policije i zakona bio vrlo neprofesionalan i ilegalan. Ne može se previdjeti ni to da je isključivi politički cilj Ivana Geševa bio diskreditirati prosvjedni pokret koji zahtijeva njegovu ostavku. U svakoj demokraciji koja se drži načela pravne države to bi bilo jednako političkom samoubojstvu. Ono što ga je trebalo osloboditi pritiska javnosti može završiti samo ostavkom ili smjenom Ivana Geševa. Ali, izgleda da bugarska politika u ovim kriznim vremenima igra po nekim vlastitim pravilima.