Budućnost megalopolisa

Prema prognozama UN-a, broj stanovnika na Zemlji će do 2050. narasti na devet milijardi. Dvije trećine će živjeti u gradovima poput Mumbaia (na slici). Pred gradskim ocima je veliki zadatak infrastrukturu prilagoditi rastućem broju stanovnika. Potrebni su, između ostalog, više jeftinih stanova i bolja obrazovna ponuda.

U mnogim gradovima nagli porast broja stanovnika prouzročio je i munjevitu ekspanziju siromašnih četvrti poput Khayelitha Township u Južnoj Africi. U Africi, Aziji i Južnoj Americi milijuni stanovnika žive u siromašnim četvrtima bez kanalizacije, vodovoda ili struje.

No urbanizacija skriva i nove šanse. U Santa Monici u Kaliforniji gradske vlasti su u središtu grada za siromašne radnike uredile zgrade koje funkcioniraju po ekološkom principu. Colorado Court je bila jedna od prvih energetski neutralnih zgrada u SAD-u.

Gradovi su od pamtivijeka nastajali na vodama. Najveća zadaća gradova u budućnosti će biti osiguravanje dovoljno pitke vode za rastući broj građana. Mnogi gradovi u Indiji su već sad prisiljeni uvoziti vodu iz drugih regija.

Posebno u zemljama u razvoju rastući broj stanovnika u gradovima predstavlja dodatno opterećenje za ionako nestabilnu poljoprivredu i opskrbu hranom. U glavnom gradu Ugande Kampali vlada potiče gradnju urbanih vrtova.

Razgranata prometna mreža je važna za funkcioniranje nekog grada. No urbanizacija, tj. rastući broj stanovnika, i ovaj dio infrastrukture stavlja na kušnju. Kopenhagen želi do 2025. funkcionirati po principu neutralnosti klime i nudi jednu od najrazvijenijih mreža biciklističkih staza na svijetu.

Kolumbijska metropola Bogota od 2000. pokušava prometne probleme riješiti sustavom TransMilenio. Pritom se radi o mreži brzih autobusa koji u međuvremenu prevoze preko dva milijuna putnika dnevno. Sljedeći korak je autobuse s dizelskim motorima zamijeniti hibridnim i električnim.

Rješavanje problema velike količine otpada je jedan od najvećih izazova suvremenih gradskih uprava. Paljenjem smeća u Švedskoj se griju stanovi, samo jedan posto završi na smetlištima. San Francisko je zabranio plastične vrećice i od 2020. bi trebao postati grad bez otpada.

Gradovi su i izvor zagađenja zraka. Neki se već guše u vlastitom smogu. Grad Ciudad de Mexico nije iznimka. Početkom godine, koncentracija smoga je bila tolika da su gradske vlasti zabranile promet i građanima naložile da ostanu u svojim kućama.

Početkom godine je u Ciudad de Mexicu pokrenuta inicijativa pod nazivom „Danas ostavi auto kod kuće“ kojom se stanovnike želi potaknuti da idu pješice na posao. Grad je počeo i dodatno ozelenjavati površina a Torre de Especialidades je bolnica opločena posebnim pločicama koje upijaju smog.

Gradovi su odgovorni i za 70 posto stakleničkih plinova. Kopenhagen, Vancouver i Malmö, među ostalima, su među prvima kada je u pitanju smanjenje stakleničkih plinova. Slično je i u njemačkom Freiburgu koji pojačano ulaže u sunčevu energiju, ekološka prijevozna sredstva i recikliranje. Cilj ovog grada je postati klimatski neutralan do 2015.

Zelene površine su prijeko potrebne gradovima. I to ne samo zbog sporta i rekreacije nego i zbog zdravijeg životnog okoliša jer između ostalog ljeti smanjuju vrućine. Dobar primjer za mnogo zelenila usprkos visokoj koncentraciji stanovništva je Singapur. Ovdje se nalaze i futuristički projekti poput ovog drveća od čelika koje sakuplja sunčevu energiju i kišnicu kojom se navodnjavaju parkovi.