Brexit – računajmo s najgorim

Brexit znači Brexit. Barem je tako britanska premijerka Theresa May nekoliko puta rekla. Problem je u tome što se čini da ni 18 mjeseci poslije referenduma nitko ne zna šta Brexit uopće znači. Tvrdo, meko ili srednje kuhano? Polusirovo ili dobro prepečeno? Ili, da posudimo još jednu frazu premijerke – „crveni, bijeli ili plavi Brexit?"

Poslije godinu dana teških pregovora i još jedne godine pred nama, svaki ishod je i dalje moguć, uključujući i noćnu moru za sve strane: da u ožujku 2019. Velika Britanija napusti EU, carinsku uniju i jedinstveno tržište – bez dogovora ili s takvim dogovorom koji značajno mijenja 'status quo'.

Ako bi se to dogodilo, što bi to značilo za Njemačku? Najveće europsko gospodarstvo je desetljećima neraskidivo vezano za drugo najveće gospodarstvo na Starom kontinentu. Razdvajanje je nezamislivo. Ipak, to se iznenada dogodilo, postalo uznemirujuća stvarnost s kojom se moraju suočiti njemački gospodarski političari, ekonomisti, sindikalci i predstavnici industrije.

Gužva na La Mancheu?

„Sada se tek počinje shvaćati složenost cjelokupne diskusije", izjavio je za DW Ian Robertson, dugogodišnji član uprave BMW-a i specijalni predstavnik te firme u Velikoj Britaniji. Većina analiza o utjecaju tvrdog Brexita na Njemačku počinje s automobilima – s dobrim razlogom. Njemačka najviše izvozi automobile: 2016. oni su činili 11 posto ukupnog izvoza zemlje u vrijednosti od 126 milijardi eura.

To čini njemački izvoz automobila u Veliku Britaniju vjerojatno najvažnijim elementom cjelokupnog trgovinskog sustava te zemlje. BMW ima posebno veliki interes da izbjegne kaotični Brexit. Velika Britanija je četvrto najveće tržište te firme, BMW također ima i snažnu proizvodnu bazu u toj zemlji, a britanski brendovi BMW-a, poput Rolls-Roycea i Minija, još uvijek se proizvode u Velikoj Britaniji.

Prije nekoliko tjedana Britanac Robertson bio je član delegacije koja se sastala s premijerkom May. Kaže da su ga „ohrabrujuće" riječi koje je čuo na tom sastanku navele na pomisao kako je vjerojatnost tvrdog Brexita manja nego što je bila na početku ove godine. „Ali posao tek predstoji", dodaje Robertson.

Automobilska industrija u EU-u potpuno ovisi od slobodnog kretanja robe, a nijedna zemlja EU-a nije uložila više u to preplitanje nego Njemačka i Velika Britanija. „Postoji potpuno integrirani lanac snabdijevanja komponenti koji ulaze u Veliku Britaniju i logistički lanac gotovih proizvoda koji napuštaju zemlju", kaže Robertson. „Bilo kakve prepreke bi bilo logistički izuzetno teško riješiti i to ne bi bilo u interesu nijedne strane."

On posebno naglašava praktičnu stvarnost onoga što bi se moglo pojaviti na morskom prijelazu Dover-Calais, u slučaju da Velika Britanija napusti EU bez obuhvatnog trgovinskog sporazuma. „Čak 10.000 kamiona dnevno prolazi kroz te luke, od toga 1.500 ili 1.700 prevozi robu vezanu uz automobilsku industriju. Kao proizvođači, svi vodimo tvornice s vrlo ambicioznim logističkim sustavima, i ne možete postavljati nikakve kontrole na toj granici koje će tu logistiku ometati. Vidio sam studiju koja simulirala kontrole i kašnjenje od tri minute za svaki kamion – to bi dovelo do zastoja i kolone od 17 kilometara s obje strane La Manchea."

A tu su propisi i sigurnosni standardi. Ako bi Velika Britanija usvojila standarde različite od EU-a ​​– to bi značilo velike dodatne troškove za proizvođače automobila iz EU-a koji žele poslovati u Velikoj Britaniji.

Propisi koštaju mnogo

Ulrich Ackermann, koji je u Udruženju njemačkih proizvođača strojeva i postrojenja zadužen za vanjsku trgovinu, užasnut je onim što je do sada uočio na britanskoj strani. „Očekujemo da ćemo, kada Velika Britanija napusti EU, imati recipročne carine. Između EU-a i drugih zemalja one obično iznose između 0 i 4,5 posto, to nije mnogo. Ali tehničko pitanje primjene istih standarda i pravila sigurnosti u proizvodnji može biti mnogo skuplje od carina."

Ackermann kaže da je prije dva tjedna postavio pitanje standarda u razgovorima s britanskim političarima. „Odgovor je bio: Vidjet ćemo što je pozitivno za Veliku Britaniju i, ako je moguće, napravit ćemo vlastite propise. S takvim odgovorom ne možete učiniti ništa", kaže on užasnuto.

Ackermann kao primjer navodi situaciju sa SAD-om, gdje različiti standardi te zemlje doprinose dodatnim troškovima od pet do 18 posto. „To bi značilo bi tvrtka iz Njemačke ili EU-a, koja želi izvoziti u Veliku Britaniju, mora prilagoditi svoje strojeve sustavu Velike Britanije i obratno."

„Velika Britanija očekuje rezultate sporazuma o slobodnoj trgovini u ožujku 2019. godine", kaže on. „Nikada nisam čuo za tako nešto, a već 20 godina sam u ovom poslu. Nikada se nismo uspjeli za godinu dana dogovoriti o sporazumu o slobodnoj trgovini. To nikada nije uspjelo i to neće uspjeti ni sada."

Najviše pati Britanija

Ugledni njemački ekonomist dr. Christoph M. Schmidt pažljivo prati makroekonomsku stranu stvari. On ima jasnu predodžbu o tome koji su potencijalni problemi kod tvrdog Brexita. I za Njemačku, i šire. „Negativne posljedice bi bile najteže za samu Veliku Britaniju. Ali negativan utjecaj na njemačko gospodarstvo također bi bio značajan.“

Najviše ga zabrinjava dugoročni učinak, naročito način na koji bi tvrdi Brexit utjecao na „intenziviranu podjelu radne snage“ koju omogućava članstvo u EU-u. „Što je najvažnije, pragmatični, tržišno orijentirani britanski glas će nedostajati u procesu budućih europskih integracija", dodao je on.

Ipak: Brexit ništa od navedenoga ne mora donijeti sa sobom – ako i kada se dogodi. U „tvrdom" scenariju – u kojem Velika Britanija napušta EU, carinsku uniju i jedinstveno tržište bilo bez trgovinskog sporazuma ili s veoma strogim sporazumom – kratkoročne i dugoročne ekonomske posljedice na mnogim bi područjima bile teške. Njemačka i druge članice EU-a će platiti veliku cijenu, ali bi Velika Britanija, kako se čini, platila najviše.