Brexit: Posljednja dogovorena runda pregovora

"Nismo osobito napredovali", rekao je glavni pregovarač EU-a Michel Barnier za list Sunday Times prošlog vikenda. To je diplomatska formulacija za: zaglavili smo. Posljednja planirana runda razgovora o trgovinskom sporazumu između dviju strana započela je u ponedjeljak (1.6.), no nitko ne očekuje iznenadni uspjeh. Baš kao što je to bilo i sa izlaskom, tako je i s pregovorima nakon toga - obje strane krivnju prebacuju na onu drugu, a postići sporazum trenutno izgleda nemoguće.

Sredinom svibnja obje su strane otvoreno pokazale svoju frustraciju. Barnier je upozorio da je potrebno postići pravi napredak u posljednjem krugu, jer u protivnom neće ništa biti od dogovora do planiranog samita EU-a krajem lipnja. Tada se mora odlučiti vrijedi li uopće nastavljati s pregovorima. Nekoliko mjeseci nakon ljetne pauze nije dovoljno za sastavljanje tako složenog ugovora.

Britanski pregovarač David Frost napisao je tada prilično šturo pismo Barnieru: EU treba dobro promisliti hoće li Britaniji ponuditi trgovinski ugovor tako "loše kvalitete". "Bilo koja demokratska zemlja" bi ga odbacila, napisao je između ostalog u pismu, te dodao da bi Europljani trebali ljubazno promijeniti svoj pregovarački mandat. Diplomati iz EU-a, s druge strane, tvrde da se trenutno ništa ne mijenja, te da je mandat i dalje u rukama Barniera.

Pregovori trpe zbog činjenice što se odvijaju gotovo isključivo putem interneta, a pored toga su vlade zabrinute zbog koronakrize. Raskorak između dvije strane je i dalje velik. I uvijek iznova, pregovori o Brexitu se svode na pitanje: tko će se prvi pomaknuti sa svoje ukopane pozicije?

Johnson ne želi produžetak pregovora

David Frost je to već rekao, glavni zagovarač Brexita Michael Gove je potvrdio, a premijer Boris Johnson se zaklinje: ne želimo više nikakve produžetke. S druge strane, prema istraživanjima se većina stanovništva zalaže upravo za to, ali Downing Street te argumente ne želi čuti. Većina ekonomista upozorava da je suludo već postojeću ekonomsku krizu nastalu zbog koronavirusa opteretiti novim carinama i kontrolama u trgovini s EU-om. Ipak, čini se da Vlada želi zemlju baciti s litice Brexita nakon okončanja prelaznog razdoblja 31. prosinca.

Do sada se smatralo da će Boris Johnson ponovo igrati na sreću do zadnjeg časa, no da će potom zatražiti produžetak. Sada, međutim, stručnjak Peter Kellner, bivši voditelj istraživanja javnog mišljenja na institutu "YouGov", vjeruje da je premijer u proteklih nekoliko tjedana prokockao svoj politički kapital, uglavnom zbog koronske afere sa svojim savjetnikom Dominikom Cummingsom: "Boris Johnson se srušio, sam je pao sa stijene. Njegov je položaj politički dosta oslabio. Čak i ako bi želio produžetak, ne bi ga više mogao provesti."

Manjina tvrdih zagovarača Brexita u stranci sada ima važniju ulogu, a mnogi konzervativni zastupnici pretpostavljaju da do kraja godine neće biti sporazuma. "Oni znaju da će izlaz iz prelaznog perioda imati ekonomske posljedice. Ali vjeruju da će sve biti stavljeno pod tepih zbog posljedica korone." Osim toga, među konzervativcima vlada velika nada u trgovinski sporazum sa SAD-om. No Kellner tu nije optimističan: "Vidim vrlo malo šanse za to", kaže on.

U čemu su razlike?

Prije svega se radi o fer konkurenciji pod nazivom "level playing field", a koja je osigurana potpisivanjem političke deklaracije pri Brexitu. "Izgleda da EU želi da ih (Britance) veže za to", objašnjava Kellner. Boris Johnson je smatrao da je klauzula besmislena i vjerovao je da je može protumačiti kako želi.

Umjesto toga je središnji zahtjev Bruxellesa: Velika Britanija mora priznati najvažnija pravila koja su vezana za tržište rada, zaštitu okoliša i državnu pomoć EU-a kako bi ostvarila pristup unutrašnjem europskom tržištu. Razlog za to je veličina i geografska blizina kraljevstva. S Britancima se ne želi "konkurencija naniže".

"Mi smo suverena zemlja", kaže pregovarač David Frost koji ne želi dopustiti da Europljani diktiraju pravila. U principu, on se zalaže za jednostavan trgovinski sporazum, onakav kakav je EU zaključila sa Kanadom ili Japanom. Zašto Britanci ne bi imali ono što su dobili drugi?

Bitno drugačiji stavovi

"Nije pametno sada galamiti. To nikada nije bila dobra strategija u odnosu naspram EU-a", kaže trgovinski stručnjak Sam Lowe iz "Centra za europske reforme". EU je od početka jasno stavio do znanja da će trgovinski sporazum povezati s načelom "jednakih uvjeta" ("level playing field"). Tako da je vlada u Londonu unaprijed znala što ima za očekivati.

Lowe također smatra da su pregovori u zastoju zato što postoji temeljno političko neslaganje koje pregovarači Barnier i Frost nisu mogli riješiti. "Jedan priča jedno, drugi drugo, dok obojica čekaju da Boris Johnson porazgovara s liderima EU-a, žele li sporazum ili ne. A to će se dogoditi tek kasnije ove godine."

Za sada ne izgleda kao da se neka strana pomiče prema drugoj. Javnost i dalje ima priliku gledati igru Brexit u kojoj protivnici jure jedni prema drugima. Posljednji put se izbjegao direktan sudar u zadnji čas – hoće li se to desiti opet, nitko ne zna.