«Brest je čudo, a Hrvatska glavna atrakcija»

«Mi smo ovo na hrvatskoj televiziji o tome najavljivali kao čudo, naš kapetan gajete falkuše izgovarao je riječi, pa Brest, Brest je čudo. I doista je čudo, mirakul. Najveći festival mora i mornara na svijetu», ovo su riječi Joško Božanić, profesora sa sveučilišta u Splitu i predsjednika kulturne ustanove Ars «Haleutica» koja je organizirala hrvatski nastup u Brestu, petom po redu Svjetskom festivalu mora i mornara.

Prvi festival održan je u Brestu 1992. godine, na 500. godišnjicu otkrića Amerike. Ove 2008. godine sudjelovalo je 3.000 tradicionalnih brodica i jedrenjaka iz 25 zemalja u pratnji i 1.500 pomoraca sa više od 300 izlagača.

Hrvatska predstavlja svoje tradicijske brodove i barke

Hrvatska je predstavljena sa svojih 12 tradicijskih brodova. U središtu pozornosti su bili sljedeći brodovi: hvarska gajeta (6,50 metara) , viški guč (3 metra), ninska čondura (8 metara), rovinjska batana, dvije komiške gajete falkuše (od 5 i 9 metara), korčulanski leut (10 metara), betinska gajeta (7 metara), lovranski guč i metkovska lađa (tradicionalna barka iz doline Neretve). Svi brodovi temeljito su pripremani godinu dana. Brodove je 5. srpnja iz Kaštela ispratio hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i ponovno ih je obišao u Brestu 17. srpnja na dan kada se Hrvatska predstavila na Festivalu.

Mesić: Hrvatska se može nositi s drugima

Predsjednik Stjepan Mesić u pratnji gradonačelina Bresta Francoisa Cuillandrea obišao je hrvatsko selo u Brestu: «Ja se sjajno osjećam jer smo u konkurenciji s drugima, a to znači da se možemo s njima i natjecati, jer smo pomorska zemlja. Mi smo zemlja brodograditelja, zemlja mornara i drago mi je da smo danas ovdje», rekao je predsjednik Mesić a predstavljanje Hrvatske je ocijenio ovim riječima:

«Koncept je izvrstan, jer se u hrvatskom selu vide brodovi, ali i sve ono što se radi za brodove. Upravo ovi zanati pokazuju da nisu brodovi sami pali s neba. Trebalo je nešto i učiniti da se može živjeti na brodu, da se može ploviti brodom i to smo upravo vidjeli».

Gajeta s Murtera

Jedan primjer tradicionalnog brda je betinska gajeta s otoka Murtera koju opisuje Željko Jerat: «Naš brod je u literaturi poznat kao betinska gajeta. Gradili smo ga za potrebe škole i za obuku djece i mlađih generacija. Brod je dug 6,60 metara ili 22 noge, širok je oko dva i pol metra, gazi 40 do 50 centimetara, ovisno o teretu. Ovo je tradicionalni brod, tipičan za podneblje murtersko-betinsko-kornatskog arhipelaga. Služi za ophođenje posjeda, konkretno poznato je da su murterini i betinjani najveći vlasnici katastarskih posjeda. Tu je više od 200 otoka, a posjedi su uglavnom na otocima, a to znači da za doći do posjeda trebalo je ići brodom, tako da je brod ostao robustan. Služi za prijevoz maslina drva, stoke, poput koza i ovaca, a brod služi na kraju i za ribolov».

Barka iz središta Jadrana

A za ribolov služi i jedan brod sa Hvara koje predstavlja Darko Šoša: "Brod dolazi iz središta Jadrana između Krfa i Venecije, iz metropole Jadrana – sa Hvara. To je brod za lov sitne plave ribe ali i ostale ribe. On je građen tako da brzo izlazi na more i na vesla i na jedra. Vrlo je nizak i praktičan za ribolov. On nije za prijevoz tereta nego upravo za lov sitne plave ribe”.

Hrvatska flota do Bresta je prevalila put iz Hrvatske dug gotovo dvije i pol tisuće kilometara, a da se isplatilo potvrđuju ne samo mladi unatoč putovanju od 36 sati. «Brest je čudo», parafrazirao je svoje Komižane i Miro Kučić, predsjednik udruge ribara pri HGK i nastavio kako «je Hrvatska fantastično predstavljena i da dominira bez obzira što je mala zemlja. Uz Norvežane i Nizozemce, mi Hrvati smo tu kao glavna atrakcija, bez obzira što nemamo velikih jedrenjaka, a jedini veliki se nalazi u Crnoj Gori».

Strategija hrvatskog razvoja - more

Miro Kučić sažeo je i osnovnu poruku Hrvatskoj sa ovog festivala mora: «Strategija hrvatskog razvoja može se sažeti samo jednom rječu, a to je more. Ja to oduvijek tvrdim. Moramo se više okrenuti moru, jer hrvatska je prije svega mediteranska zemlja. Neću biti isključiv i reći da je samo mediteranska, ali prije svega mediteranska zemlja. Ono najvrijednije što imamo, to je more. Ljudi koji su ovdje došli koji se muče, jer nije jednostavno doći sa svih strana svijeta, vidite ih kako veslaju i jedre, to rade s takvom lakoćom, nema umora, idu spavati ujutro u četiri, dižu se u sedam. Imam osjećaj da ne postoji ništa što može toliko povezati ljude kao more», smatra Miro Kučić iz Hrvatske gospodarske komore.

Hrvatsko selo na Festivalu mora

Hrvatska je pored Galicije, Madagaskara, Norveške i Vijetnama, na festivalu mora u Brestu bila jedna od pet počasnih gostiju. Svaka zemlja na festivalu imala je svoje selo. Hrvatsko je selo bilo na trećem gatu luke u Brestu na površini od 1.000 četvornih metara. Osim prezentacije svoje povijesne flote Hrvatska na štandovima koji su replike šest dalmatinskih kamenih kuća posjetiteljima nudi svoje kulinarske specijalitete i vina, glazbu, te animacije i raznolikost umijeća i otkrića. Delicije je kušao i hrvatski predsjednik i to na falkuši: «Kušao sam jedno odlično vino i inćune».

Uz folklorni ansambl, pjevačicu Tamaru Obrovac, kvintete Dalmacija i Marinero te Magareću muziku, posebnu atrakciju sa Dugog otoka hrvatsko selo za najmlađe posjetitelje nudi i kazalište lutaka na temu brodogradnje.

Neretljanska lađa glavna atrakcija u Brestu

I na kraju valja istaknuti i posebnu atrakciju neretljansku lađu koju opisuje Pavo Jerković: «Lađa iz doline Neretve datira iz doba kneza Domagoja. Možete si zamisliti da je lađa prije 500 godina išla preko Jadrana, odvela Hrvate do Molisa i zahvaljujući ovoj našoj atrakciji maratona lađa naši moliški Hrvati su se vratili na korjene svojih potomaka. To je jedna atrakcija koja je već obišla svijet i ovih nekoliko dana u Brestu imate brodova, bogatstva i tradicija, ali neretvanska lađa zauzela je svoje mjestu u svijetu, ona je već prepoznatljiva i jedna od najvećih atrakcija u Brestu».