Brdo problema na samitu EU-a

Njemačko predsjedavanje EU-om od srpnja do prosinca nije proteklo kako je planirano. To je Angela Merkel priznala dan uoči samita u Bruxellesu: „Šteta što mnogo toga nismo uspjeli provesti", rekla je kancelarka pred zastupnicima u Bundestagu.

Posljednji sastanak na vrhu Europske unije ove godine trebao je biti glamurozan završetak drugog predsjedanja Angele Merkel EU-om u njenoj političkoj karijeri koja se bliži kraju. Ali pandemija koronavirusa, Britanci, Mađari, Poljaci i turska vlada – pomrsili su joj račune. Neriješeni problemi koje bi šefovi država i vlada 27 članica trebali riješiti na sastanku uživo, nagomilali su se na samom kraju.

Pravna država i proračun

Još se pregovara o vladavini prava u Mađarskoj i Poljskoj, koja je, prema mišljenju Europske komisije i Europskog parlamenta, ozbiljno ugrožena. Da bi spriječile preispitivanje vladavine prava, te dvije zemlje stavile su veto na usvajanje kompletnog sedmogodišnjeg proračuna EU-a od 1,1 bilijun eura.

Premijer Viktor Orban tvrdi da se radi o „obrani neovisnosti Mađarske“, i da se EU sprema „podjarmiti državu kao nekada Sovjetski Savez". Za taj argument, osim Poljske, preostalih 25 članica EU-a nisu imale razumijevanja. One su inzistirale na mehanizmu pravne države u proračunu, jer to je na kraju ono što je dogovoreno na četverodnevnom samitu početkom srpnja.

Ono što je posebno razljutilo njemačku kancelarku je to što Poljska i Mađarska blokiraju i paket pomoći za saniranje štete nanesene pandemijom, teškog 750 milijardi eura. A on je prijeko potreban da se ponovo pokrene gospodarstvo.

Na kraju je njemački veleposlanik pri EU-u Michael Clauss pregovarao sa svojim kolegama iz Poljske i Mađarske o dodatnoj deklaraciji o mehanizmu pravne države, o čemu sada promišljaju te dvije države. Deklaracija predviđa dodatne korake i intervenciju Europskog suda pravde, kako bi se zaista mogao povesti postupak protiv neke od država-članica EU-a.

U noći uoči samita to je trebalo biti provjereno i u četvrtak zaključeno. Tako bi proračun mogao, kao što je i planirano, stupiti na snagu 1. siječnja. Bivši predsjednik Europskog vijeća, poljski demokršćanin Donald Tusk, zadovoljan je što je „ucjena" Poljske i Mađarske na kraju bila bezuspješna.

Turska

U još jednom sporu, napetom odnosu između Europske unije i Turske, nema naznaka rješenja. „Turski predsjednik Erdogan nije spreman na dijalog", izjavio je Michael Roth iz njemačkog Ministarstva vanjskih poslova.

Angela Merkel je izrazila razočaranje jer turski predsjednik nije bio spreman razgovarati sa članicama EU-a Grčkom i Ciprom o spornoj eksploataciji plina u istočnom Sredozemnom moru. Naprotiv, Erdogan je dopustio bušenja u spornim teritorijalnim vodama neposredno uoči samita.

Njemačka predlaže uvođenje sankcija pojedinim građanima Turske i tvrtkama, uključenima u istraživanja plina, ali ta vrlo ograničena kaznena akcija neće biti dovoljna za Grčku i Cipar.

Turski predsjednik već je izjavio da se ne plaši sankcija Europske unije. Pojedine članice EU-a, prije svih Austrija, zalažu se za prekid pristupnih pregovora s Turskom. Unatoč svim napetostima posljednjih godina, Turska i dalje službeno želi pristupiti Uniji.

Klima

Na pregovaračkom stolu je i zaštita klime do 2030. Naime, u odnosu na 1990. godinu emisija štetnih plinova bi se trebala smanjiti za 55 posto. A u 2050. godini Europska unija želi da njeno gospodarstvo bude u potpunosti neutralno u pogledu klime.

Poljska je prije svih skeptična s obzirom da u velikoj mjeri ovisi od proizvodnji električne energije pomoću ugljena. Ne zna se hoće li premijer Poljske na samitu i po tom pitanju uložiti veto. U diplomatskim krugovima se govori da jedna članica želi „više jasnoće“ oko toga što klimatski ciljevi za nju znače u gospodarskom smislu. Drugim riječima, ako dođe do najgoreg, ona želi više sredstava iz proračuna EU-a za restrukturiranje svog energetskog sektora.

Prema Pariškom sporazumu o klimi, EU je zapravo do veljače 2020. morala predstaviti svoje ciljeve za zaštitu klime. Udruženja za zaštitu okoliša ukazuju da cilj o smanjenju emisije ugljičnog dioksida za 55 posto nije dovoljan da bi se smanjilo globalno zatopljenje.

Brexit i migracije

O situaciji u pregovorima o trgovinskom sporazumu s Ujedinjenim kraljevstvom šefove država i vlada EU-a informirat će predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. „Diskusija nije planirana", stoji u pozivnici za samit.

U posljednjih pola godine EU nije napravila napredak s planiranom novom regulacijom migracija. Europska komisija je, istina, predložila izmijenjena pravila u procesu dodjele azila i raspodjele izbjeglica, o kojima države-članice do samita nisu nijednom diskutirale, bez obzira na pritisak njemačkog ministra unutarnjih poslova Horsta Seehofera.

Najveći kočničari su i tu – Poljska i Mađarska, zajedno s drugim istočno-europskim članicama.