Brazilci prosvjeduju protiv policijskog nasilja

U Brazilu je na ulice izašlo više od 240.000 ljudi koji prosvjeduju protiv policijske samovolje, korupcije, skupih nogometnih stadiona i poskupljenja javnog prijevoza. To su najveće demonstracije u toj zemlji u zadnjih 20 godina. Ljudi su, među ostalim, nezadovoljni što se milijarde troše za nove sportske stadione na kojima će se iduće godine igrati utakmice Svjetskog prvenstva u nogometu, dok se istodobno, prema mišljenju prosvjednika, sve manje izdvaja za olakšavanje života građana. Prosvjedi su uglavnom mirni, jedino malobrojni sudionici bacaju kamenje na policiju, pale automobile i uništavaju javno dobro.

Bijes protiv vojne policije

Prosvjedi su počeli prije dva tjedna u Sao Paolu, a povod je bio poskupljenje javnog prijevoza. Od tada na ulice širom zemlje izlazi sve više ljutitih građana. Nakon podulje faze gospodarskog poleta u Brazilu je uslijedila stagnacija. Mnogi stanovnici su zabrinuti zbog slabljenja gospodarstva, rastuće inflacije i širenja kriminala.

No sada je bijes uglavnom usmjeren protiv vojne policije koja je protiv prosvjednika već upotrijebila gumene metke, suzavac i druga sredstva.Ta je brutalnost ponovo svratila pozornost na njezinu spornu ulogu u brazilskom društvu koja je ostala skoro nepromijenjena još od doba vojnog puča iz 1967. Pojedini parlamentarni zastupnici su od policije zatražili suzdržanost, pa se na masovnim okupljanjima u ponedjeljak navečer (17.6.) u Sao Paulou, Riu, Belo Horizonteu, Brasiliji i Porto Alegreu ipak odustalo od slanja teško naoružanih specijalaca.

Treniranje strogoće umjesto reformi

Parlamentarni zastupnik Adriano Diogo je pesimističan: "U Brazilu nema rasprave o demokratskoj reformi policije, od toga smo miljama udaljeni." Umjesto toga, postoji tendencija prema još strožem postupanju protiv kriminalaca, tako što je smanjena dobna granica za kaznenu odgovornost i što se zatvaraju narkomani.

U Brazilu postoji pet različitih policijskih postrojba koje su zadužene za očuvanje reda i mira, jedna od njih je i vojna policija. Ona je nakon vojnog puča 1967. godine pridružena brazilskim oružanim snagama. Njezina zadaća je bila gonjenje organizatora političkog otpora. Danas je vojna policija zadužena za kontrolu prometa i suzbijanje kriminala. Svaka od 27 brazilskih saveznih država ima vlastitu vojnu policiju koja je podređena tamošnjem guverneru.

Masakriranje zatvorenika i prosvjednika

Brazilska vojna policija poznata je po svojoj brutalnosti. Prema informacijama organizacije za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch (HRW), u sukobima s policijom u saveznoj državi Rio de Janeiro samo je u prvih šest mjeseci 2011. godine ubijeno 372 ljudi. U saveznoj državi Sao Paulo ubijene su 252 osobe. 2012. je čak i Vijeće za ljudska prava UN-a preporučilo brazilskoj vladi raspuštanje vojne policije.

Već tijekom 90-ih godina prošlog stoljeća svijetsku je javnost šokirala brutalnost brazilske vojne policije. Njezini su pripadnici u travnju 1996. za vrijeme demonstracija onih koji su ostali bez zemlje uz rijeku Amazonu ubili 25 ljudi. U listopadu iste godine policajci su upali u zatvor u Carandiru gdje je trajala pobuna i smaknuli 111 zatvorenika. Od travnja ove godine za to pred sudom odgovara ukupno 79 pripadnika vojne policije.

"Više od 20 godina nakon okončanja vojne diktature brazilsko se društvo znatno promijenilo, ali kod vojne policije nisu provedene nikakve strukturne reforme", kritizira Pedro Rodolfo Bode, profesor sociologije u Centru za javnu sigurnost i ljudska prava Sveučilišta u Parani. On ističe: "Mora se ulagati u demilitarizaciju. Civilna i vojna policija moraju se spojiti umjesto da djeluju odvojeno i konkuriraju jedna drugoj."