Bradley Manning - heroj ili izdajica?

Nakon što je u petak (17.12.) započeo postupak pred vojnim sudom u Fort Meadeu kod Washingtona, u subotu je i tužilaštvo predstavilo optužbu protiv Bradleya Manninga. Ona je i više nego teška: optužuje ga se da je ukrao na stotine tisuća tajnih dokumenata i proslijedio ih internetskom portalu Wikileaks. Ovaj sud treba tek odlučiti, da li su optužbe dovoljne za početak sudskog postupka koji bi onda počeo za nekoliko mjeseci.

Ali zapravo i prije nego što je suđenje počelo, mladi američki vojnik je morao platiti visoku cijenu za optužbe kojima se tereti. Nakon njegovog uhićenja u svibnju 2010. je nekoliko mjeseci morao provesti u izoliranoj ćeliji u američkoj bazi Quantico. Bio mu je uskraćen svaki pristup vijestima i informacijama iz slobode, baš kao i kontakt s drugim zatvorenicima. Iako formalno tek pritvorenik, u zatvoru se prema njemu postupalo kao protiv najtežeg kriminalca i smio je napustiti svoju samicu na najviše jedan sat na dan. Branitelj ovog vojnika ističe i da ga se prisililo da noći provodi potpuno gol.

"Ponižavajuće, neljudsko i ilegalno"

I dok su simpatije svjetske javnosti ionako na strani američkog vojnika koji se usudio odati tajne kako bi otkrio zločine vojske u kojoj je služio, ove uvjete u zatvoru je i dva ugledna pravnika sa sveučilišta Yale i Harvard navelo da američkom predsjedniku upute otvoreno pismo prosvjeda. Oni su u travnju 2011. uvjete u kojima je zatvoren Manning nazvali "ponižavajućima, neljudskima, ilegalnima i nemoralnima", a njihovom pismu se priključilo 250 pravnika iz SAD i iz inozemstva.

Nakon tog pisma su se Manningu nešto poboljšali zatvorski uvjeti, ali američka javnost je i dalje duboko podijeljena oko onoga što je on učinio. S jedne strane na svjetskoj web-mreži postoje na desetke stranica podrške, jer se tek njegovim otkrićima saznalo i o zločinima koje su američki vojnici učinili u svojim misijama u Iraku i Afganistanu. Najpoznatija je video-snimka iz američkog vojnog helikoptera koja evidentira paljbu po civilima u Bagdadu 2007. godine. Utoliko i pravni stručnjaci ne pitaju, nisu li i vojnici ponekad obavezni prekršiti obavezu tajnosti, ako se time otkriva zločin?

S druge strane, neki američki političari žele čak i smrtnu kaznu ovog vojnika ili barem dugogodišnji boravak u zatvoru. Iako je prilično izvjesno kako će ova instanca vojnog suda odlučiti da se protiv Manninga povede sudski postupak, veliko je pitanje da li će doista biti osuđen na visoku kaznu. U načelu, tužilaštvo treba dokazati kako je otkrićem dokumenata Manning uzrokovao smrt barem jednog američkog vojnika - što je gotovo nemoguće. Povrh toga, njegova obrana je pozvala čak i američkog predsjednika Obamu i ministricu vanjskih poslova Clinton koji su trebali posvjedočiti da je otkriće ovih dokumenata pričinilo zapravo mnogo manje štete nego što se o tome govori.

Autor: A. Noil (aš)

Odg. ur.: S. Matić