BKA: Strategije protiv terora, mržnje i nasilja

"Uzroci i dinamika nasilja – kako prekinuti taj val?”, naziv je redovite jesenske konferencije Njemačke savezne službe za borbu protiv kriminala (BKA) u Wiesbadenu. Ova tema je dogovorena unaprijed, znatno prije 7. listopada, kada su teroristi Hamasa, napali Izrael i prema izraelskim izvorima ubili više od 1.000 i oteli preko 200 civila.

Antisemitski pogrom i izraelska vojna intervencija u pojasu Gaze s više od 10.000 žrtava, kako navode palestinski izvori, nadvila se kao sjena nad konferencijom, koja se održava u glavnom gradu savezne pokrajine Hessen, gdje se nalazi sjedište ove glavne njemačke sigurnosne službe.

Ogroman porast politički motiviranog kriminala

"Od 7. listopada bilježimo naglo povećanje politički motiviranog kriminala, baziranu na ideologiji koja dolazi iz inozemstva ili vjerskoj ideologiji,” kaže predsjednik BKA Holger Münch. Do 22. studenog, odnosno u proteklih šest tjedana, zabilježena su 3.744 kaznena djela.

U listopadu je registrirano tri puta više incidenata od svih kaznenih djela zabilježenih u razdoblju od siječnja do rujna ove godine. Ali to je samo momentalna slika stanja. „Računamo s daljnjim rastom, jer se moraju uzeti u obzir i zakašnjeli efekti", naglašava Holger Münch.

Kako Hamas izaziva emocije slikama

Hamasova medijska strategija pokazuje da emocionalne slike imaju za cilj privući veliki broj potencijalnih pristalica. Čak i ako Hamas nije toliko veliki u Njemačkoj, utjecaj takvih slika ne treba podcjenjivati, upozorava šef BKA: "Naša procjena rizika je da će počinitelji, koji djeluju sami, to sigurno shvatiti kao impuls."

Izraelsko-njemački psiholog Ahmad Mansour dijeli strahove Holgera Müncha. Masakri, koje su pripadnici Hamasa snimili i podijelili na internetu, poruka su za Židove širom svijeta, a posebno one u Izraelu. Ova islamistička teroristička grupa vodi rat na nekoliko frontova. Cilj je destabilizacija umjerenih arapskih zemalja, ali i Europe.

Islamisti u Gazi, aktivisti u Njemačkoj

Mansour, i sam arapsko-palestinskih korijena, za to krivi islamiste u Gazi i aktiviste u Njemačkoj. Ispostavilo se da su djelovali vrlo profesionalno, na njemačkom, engleskom i francuskom jeziku „s ciljem masovnog izvođenja ljudi na ulice ali i da ulice učine nesigurnima".

Ova strategija je očito uspješna, ako se prisjetimo snimaka veselja u pretežno muslimanskim gradskim četvrtima Berlina kao što je Neukölln. Tamo je, ali i na drugim mjestima, proslavljen ubilački pohod Hamasa na Izrael.

Pravo Izraela na postojanje

Od tada, Ahmad Mansour se više nego ikad pita kako se ovaj dio društva može pridobiti za demokraciju. Pri tome se ne radi o tome da se zabrane propalestinske demonstracije. "Radi se samo o tome da se ne dovodi u pitanje pravo Izraela na postojanje i da se ne izvikuju antisemitski slogani".

Iz svog dugogodišnjeg iskustva, stečenog tijekom rada na projektima protiv radikalizacije ali i s obzirom na svoje palestinsko porijeklo, ovaj naučnik i ekspert, koji od 2004. godine živi u Njemačkoj, poznaje muslimanski milje u svim njegovim nijansama. Tijekom svog rada on je uvidio što je prijeko potrebno a to je demontaža patrijarhalnih struktura, sloboda izražavanja i vjerske slobode i, iznad svega, borba protiv antisemitizma.

Kada je za Ahmada Mansoura kritika Izraela legitimna?

"Izlazak na ulice za palestinsku stvar je nešto što je legitimno. Biti protiv izraelske politike naseljavanja palestinskih autonomnih oblasti također je legitimno", kaže Ahmad Mansour. Ali, nije legitimno slaviti teror. Mansour kaže kako povici "From the river to the sea Palestine will be free" ("Od rijeke do mora - Palestina će biti slobodna") nisu legitimni, jer znače uništenje židovske države.

Ahmad Mansour poziva na „demokratsku ofenzivu", kako bi se izišlo iz ovog začaranog kruga.: To znači masovni rad na prevenciji i posredovanju sustava vrijednosti u školama, na integracijskim tečajevima i na licu mjesta - tamo gdje ljudi žive. "Potrebni su nam susreti, diskusije i emocionalni pristup ljudima.”

Granice koje se ne smiju prelaziti

Međutim, Ahmad Mansour također navodi granice, koje ne smiju biti prekoračene: „Kada ljudi sistematski preziru naše društvo, gledaju na političko nasilje kao na legitimno sredstvo borbe protiv političkih protivnika i smatraju kako je odmazda neophodna".  Stručnjak za integraciju smatra i da je hitno potrebno ubrzati krivične postupke.

Za to se zalaže i šefica berlinske policije Barbara Slowik. Na jesenjoj konferenciji njemačke Službe za borbu protiv kriminala ona upozorava i na stigmatizaciju određenih grupa stanovništva: "Podržavanje nasilja od strane, kako smatram, malog broja muslimana koji žive u Berlinu, vodi ka paušaliziranju, predrasudama i preranim osudama."

Berlinski put: Prevencija i kažnjavanje

Recept protiv nasilja bio bi, prema riječima Barbare Slowik, mješavina represije (kažnjavanja) i prevencije. "Ovo uključuje ranu i dosljednu intervenciju s ciljem sprječavanja kriminalnih karijera." Posao njenih policijskih službenika gotovo se pretvara u socijalni rad, ističe šefica berlinske policije.

Kako bi se smanjile predrasude i razbio strah od kontakta mladih i policije, posebno u socijalno ugroženim područjima, potrebno je pokrenuti zajedničke projekte u slobodno vrijeme, smatra Barbara Slowik. Šefica berlinske policije žali što se, usprkos brojnim projektima suradnje s drugim organizacijama, ne može postići sveobuhvatna prevencija.

Neredi u novogodišnjoj noći

Njemačka prijestolnica je mnogo prije eskalacije prilika na Bliskom istoku iskusila koliko su eksplozivni problemi u oblasti integracije. Sukobi mladih i policije u novogodišnjoj noći 2022. godine izazvali su užasavanje. Vlada u Berlinu odgovorila je samitom protiv nasilja među mladima stavljajući za razne programe na raspolaganje  20 milijuna eura.

Svi su se našli za istim stolom: predstavnici politike, pravosuđe, škola, sporta i službenici, koji se bave pitanjem integracije. „Ali potrebno je učiniti puno više da razbijemo val nasilja", naglašava Barbara Slowik. Pored prevencije i represije (kažnjavanja), demokracija i socijalni mir zahtijevaju zbijanje redova i zajedničko djelovanje cijelog društva.

Ovaj članak je izvorno objavljen na njemačkom. 

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu