Bivše čelništvo Herceg Bosne "za cjelovitu Bosnu i Hercegovinu"
7. svibnja 2008
Bivši predsjednik Herceg Bosne Jadranko Prlić je u višesatnom izlaganju nijekao da je postojao udruženi zločinački poduhvat čiji bi krajnji cilj bio, kao što tvrdi tužilaštvo, progon nehrvatskog stanovništva i pripajanje Herceg Bosne Hrvatskoj. Negirao je i da je kao čelnik Herceg Bosne imao bilo kakve nadležnosti nad logorima i zatočeničkim objektima.
Prlić je tvrdio da se zalagao za cjelovitu Bosnu i Hercegovinu i da je bio protiv sukoba Hrvatskog vijeća odbrane i Armije Bosne i Hercegovine 1993. godine. Prlić taj sukob definira kao "interni konflikt dvije komponente istih oružanih snaga na dijelu slobodnog teritorija Bosne i Hercegovine". Prlić tvrdi da je shodno tom načelu, kao ministar obrane pripremio i prvi Zakon o oružanim snagama federacije.
"Tuđman svakako želio dogovor sa Izetbegovićem"
Prvi svjedok Prlićeve odbrane je Miomir Žužul koji je bio voditelj Hrvatske misije pri Ujedinjenim narodima u vrijeme na koje se odnosi optužnica. Kao blizak suradnik tadašnjeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana on tvrdi kako su Tuđmanu pozicija i stav Bosne i Hercegovine bile od izuzetnog značaja za obranu Hrvatske, osobito Dubrovnika. Žužul je pred Sudom izvjestio kako mu je hrvatski predsjednik objašnjavao da je neophodno naći dogovor Izetbegovićem "bez obzira što to uvijek nije lako" jer drugačije, Žužul navodi Tuđmanovu tvrdnju kako se "Hrvatska neće moći obraniti niti u ovom području, a pitanje je kako bi bilo u drugim područjima." Povrh toga, Tuđman je tražio soluciju u kojoj će unutar Bosne i Hercegovine biti zaštićen Hrvatski korpus.