Biološka karta njemačke obale - oruđe u borbi protiv zagađenja

Tada, za havarije broda "Duncan Island" je u more isteklo 90 tisuća litara nafte. Stanovnici obale i njemačke službe su bili na nogama jer njemačka obala je zapravo uglavnom veoma plitka. Utoliko je stanište brojnih životinja i biljaka. Kako bi se bolje zaštitili od takvih katastrofa, znanstvenici su izradili svojevrsnu elektroničku kartu obale. Ona detaljno opisuje, koji dijelovi obale su osobito osjetljivi na zagađenje od nafte i stručnim službama daje važne naputke, kako da zaštite ta područja.

Tipična - i veoma osjetljiva obala Njemačke

Njemački izraz "Wattenmeer" zapravo je nepoznat za zemlju sa obalom kakva je u Hrvatskoj: on označava tipičan plićak njemačkog priobalja - sa najčešće pješćanim dnom - koji se potpuno mijenja svake plime i oseke: za vrijeme oseke je gotovo suho, za vrijeme plime je pod vodom. Utoliko je to područje prepuno raznih živih bića: od školjaka, rakova i crva pa do ptica gdje se tamo razmnožavaju. Ali kada se izlije nafta, to za takvu obalu znači katastrofu: nafta i mazut inače plovi na površini. Ali zbog oseke, ona dolazi do samog dna i pjesak doslovce usisa naftu. Rezultat je - smrt za sva živa bića, na i pod površinom, jer ta nafta u pijesku može ostati i 20 godina.

Kada se ne može spasiti sve, prvo spasiti najvažnije

Naravno, idealno bi bilo zaštiti čitavu obalu. Ali u slučaju krize, itekako je važno znati gdje su područja koja su najosjetljivija? Karl Heinz van Bernem, morski biolog iz Istraživačkog centra Geesthacht kod Hamburga: "Ispitali smo podjelu u različitim životnim okolišima. Znali smo, koliko su osjetljiva svaka od tih staništa, ali nismo znali, gdje se ona točno nalaze na obali. To je bio predmet od čega smo napravili kartu: ispitati, koliko imamo takvih životnih okoliša i gdje se oni nalaze."

Istraživački tim je izmjerio njemačku obalu i svakih 1000 metara utvrdio sastav tla i koje životinje tamo obitavaju. Povrh toga su sakupili podatke, gdje se koje ptice zadržavaju i u koje godišnje doba. Sve te podatke su stavili u računalo i rezultat je elektronička karta koja pokazuje, gdje su najosjetljivija područja - i kada je neko područje osjetljivije od drugog. Jer, osobito za vrijeme ljeta mnoge ptice liježu mlade u pješćanim nanosima. Za vrijeme zime je manje opasno jer mnoge životinjske i biljne vrste prolaze neku vrstu zimskog sna.

Strateški plan napada na opasnost

Hans-Werner Monsee je zapovjednik hitne službe u slučaju zagađivanja okoliša i on dobro zna, kakvu je pomoć dobio takvom kartom: "To je za nas izuzetna pomoć da u slučaju isteka nafte, točno znamo koja područja trebamo braniti i kako. Ta karta nam kazuje, da li u tom području ima ptica koja ležu jaja i jasno je da su to područja koja su prva u obrani."

To znači, gdje će se postaviti plivajuća brana za mazut i gdje će se prvo pokušati nafta usisati sa površine. Profesor Bernem: "Navest ću vam krajnji primjer: na karti se nalaze područja sa tek izleglim pticama koje ne mogu letjeti. Onda se može razmisliti već na pučini upotrijebiti kemijska sredstva za razgradnju nafte kako bi se zaštitile te ptice."

Prva upotreba karte: S.O.S. za crne patke

Već u studenom je ta nova karta došla u uporabu. Prilikom havarije broda "Duncan Island" je bilo jasno kako će njegova nafta ugroziti otoke Juist i Spiekeroog - i Monseesova interventna momčad je znala, koje životinje se trenutno tamo nalaze: "Znali smo da će zaprljane životinje uglavnom biti takozvane crne patke. Tako smo se mogli pripremiti, jer svaka ptičja vrsta se mora spašavati drugačije. To su važne informacije, jer spasioci znaju što ih čeka."

U konkretnom slučaju, to - na sreću - nije bilo potrebno: olujno more je razbilo većinu naftne mrlje i zagađenje je bilo razmjerno maleno. Kako će biti sljedeći puta - to nitko ne može znati, ali službe spašavanja barem imaju novu kartu sa ucrtanim kritičnim područjima.