BiH: Višemjesečno bezvlašće ili izvanredni izbori
22. ožujka 2011HDZ-e Bosne i Hercegovine te HDZ-a 1990. neće priznati odluke nedavno izabranih vlasti Federacije BiH, a pozvali su legitimne institucije vlasti, od općinske do državne razine, da ne priznaju protuustavno i nelegalno uspostavljenu vlast te da ne provode njihove odluke. Zabrinutost situacijom u Bosni i Hercegovini, poglavito zbog širenja na regiju, izrazili su i hrvatski čelnici predsjednik Ivo Josipović i premijerka Jadranka Kosor.
Dva bosansko-hercegovačka HDZ-a optužili su SDP BiH i njenog predsjednika Zlatka Lagumdžiju da je, ne-poštujući ustavno načelo konstitutivnosti naroda, izveo državni udar. Zbog toga su najavili sazivanje Hrvatskog narodnog sabora i uspostavu međužupanijskog vijeća koji će se suprotstaviti odlukama nelegalnih vlasti. Prije deset godina takvo je okupljanje rezultiralo proglašenjem hrvatske samouprave, a pitanje je jesu li poruke predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića i HDZ 1990 Bože Ljubića najava uspostave trećeg entiteta u, ionako labavoj državi, Bosni i Hercegovini. Čović tvrdi kako ništa ne želi prejudicirati. „Mi ne razmišljamo i ne upoređujemo ovaj period, na bilo koji način, sa periodom prije deset godina, kada je jednako bila uspostavljena vlast, no zanimljivo je, opet od istih političkih stranaka, prije svega i tada je to predvodio SDP sa nekim malim hrvatskim strankama, kako je to i danas slučaj. Kako će funkcionirati čitava ova aktivnost oko organiziranja Hrvatskog narodnog sabora, tek trebamo vidjeti i mi ćemo ga nastojati organizirati u narednih desetak dana.“, kazao je Čović.
BiH pred raspadom?
Višemjesečno bezvlašće ili izvanredni izbori, po mišljenju većine analitičara, mogući je scenariji onoga pred čime je Bosna i Hercegovina. I dok dva HDZ-a tvrde kako imaju pravo na hrvatska mjesta u vlasti, profesor Ivo Banac smatra kako se ni drugim strankama, primjerice SDP-u BiH i Hrvatskoj stranci prava, ne može oduzeti legalnost i legitimnost predstavljanja hrvatskih interesa jer su i za njih glasali Hrvati iz susjedne države. Suglasi li se i Ustavni sud s takvim razmišljanjem, počet će koalicijski pregovori o formiranju državne vlasti, što također neće biti lak posao. U tom slučaju, vjerojatno će se stvoriti neka vrsta paralelne hrvatske vlasti, djelomice po uzoru na propalu Hrvatsku samoupravu iz 2001. godine. Krene li se u tom smjeru, neće trebati dugo čekati ni na potez Republike Srpske i njenog čelnika Milorada Dodika, koji je nedavno izjavio kako će u slučaju odlaska oni „ponijeti i zemlju“.
Zbivanja u Bosni i Hercegovini bila su temom razgovora šefa hrvatske diplomacije Gordana Jandrokovića s desetak veleposlanika najutjecajnih država svijeta, među kojima su akreditirani predstavnici SAD-a, Njemačke, Francuske i Velike Britanije u Zagrebu. Jandroković je veleposlanike upozorio na opasnost od majorizacije Hrvata u susjednoj državi.
Užas bez kraja
Predsjednik Ivo Josipović, podsjetimo, prije otprilike mjesec dana, dobio je uvjeravanja čelnika bosansko-hercegovačkih stranaka kako će dva HDZ-a biti uključena u vlast, kao jamstvo institucionalne zaštite Hrvata, dok su se zauzvrat hrvatski predstavnici distancirali od zahtjeva za stvaranje trećeg entiteta. Taj bi entitet ili kanton, nesumnjivo destabilizirao Bosnu i Hercegovinu i bio uvod u raspad susjedne države.
U nedjelju su o zbivanjima u BiH razgovarali predsjednik Ivo Josipović i premijerka Jadranka Kosor te su, poručeno je javnosti priopćenjem, izrazili zabrinutost načinom formiranja vlasti, ali i kršenjem Daytonskog sporazuma te Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.
Ugledni bosansko-hercegovački pravni stručnjak Zdravko Grebo za t-portal je nedavno izjavio kako je propušten trenutak da se građanima BiH, bez obzira na njihove kolektive identitete, pokaže kako je BiH njihova država. „Ako se želi budućnost BiH, potrebno je iskreno opredjeljenje naših susjeda da se ova država ne raspadne. U to nisam siguran jer je aktualna srbijanska politička elita umivenija verzija prošle i raspad Bosne je njihova rezervna karta, a nisam uvjeren ni u politiku Ive Josipovića i Jadranke Kosor, koji su ipak daleko od Tuđmana i Šuška, ali bi na kraju prihvatili raspad. No, znate kako se kaže: bolje užasan kraj, nego užas bez kraja.“, izjavio je Grebo. Smatra i kako međunarodna zajednica više neće dopustiti nikakav rat u BiH, ali ni neće učiniti ništa više od toga.
Autorica: Gordana Simonović, Zagreb
Odg. ur.: Snježana Kobešaćk