BiH jedina u Europi bez popisa stanovništva 2011?

Posljednji popis stanovništva u BiH proveden je prije ravno 20 godina, pred rat 1991. Mjesecima su trajale političke svađe treba li zakon o popisu stanovništva u BiH sadržavati odredbe o nacionalnom, vjerskom i jezičnom opredjeljenju njezinih državljana ili ne. Stranka za BiH insistirala je da Zakon sadrži samo elemente koje propisuju Eurostat, gdje izjašnjavanje o jeziku, nacionalnosti i vjeri nije obvezno, već stvar odluke svake države.

To je i stajališe Europske unije, kaže dopredsjednik Stranke za BiH Beris Belkić: “Pitanje je zašto ljudi inzistiraju na tome, a inzistirali su ljudi iz Republike Srpske. Vidite kada sve stavite u jedan mozaik, državna imovina, korištenje naziva državna zajednica, a ne država, kada se inzistira na markiranju entitetske linije, koja se pomalo počinje nazivati granicom, to je nama bilo apsolutno neprihvatljivo.”

Popis kao legalizacija etničkog čišćenja?

Hrvatske i stranke iz Republike Srpske ustrajavale su na zahtjevu da popis stanovništva sadrži i izjašnjavanje o vjerskoj, nacionanoj i jezičnoj pripadnosti. Rajko Vasić izvršni tajnik SNSD-a, objašnjava stav svoje stranke: “Na razini Bosne i Hercegovine zakon o popisu stanovništva kao i sve ostalo je istrument unitarizacije i centralizacije. Nemoguće je u BiH koja ima tri konstitutivna naroda popisivati građane bez vjerske i nacionalne određenosti. Mislimo da je to način da se Bosnom i Hercegovinom vlada iz Sarajeva. Zato to nismo prihvatili onako kako je to bilo predloženo.”

Na kraju je pronađeno kompromisno riješenje. U prijedlogu zakona definirano je da se stanovnici BiH tijekom popisa mogu izjasniti o nacionalnoj, vjerskoj i jezičnoj pripadnosti, ali da to nije obvezno, te da nacionalna struktura zaposlenih u državnoj upravi bude u skladu s novim popisom stanovništva, ali tek nakon što se okonča proces povratka prognanika, a do tada bi se primjenjivali podaci popisa stanovništva iz 1991. jer bi u suprotnom to značilo legalizaciju etničkog čišćenja, kaže zastupnik HDZ 1990. u Parlamentu BiH Martin Raguž: “Objektivno postoji bojazan da se ta znatno promijenjena demografska i etnička struktura koristi za formiranje vlasti što bi značilo legalizaciju znamo na koji način promijenjene etničke strukture stanovništva.”

Popis i bez popisa

Zakon, koji je sadržavao kompromisno riješenje „prošao“ je u Zastupničkom domu, no nedolaskom na sjednicu, u dva navrata , delegati SNSD-a spriječili su njegovo usvjanje u Domu naroda. Uslijedila je predizborna kampanja, pa izbori, a nakon njih postizborna nadmudrivanja oko toga tko će formirati vlast. Cijelo to vrijeme je zakon o popisivanju stanovništva na čekanju.

Na sljedećoj stranici: Negativne posljedice izostanka popisa

Belkić i Raguž, kažu kako je još neizvjesno kada će biti formirana nova vlast, te hoće li i kada zakon o popisu stanovništva biti usvojen. Slažu se da su, kako vrijeme odmiče, izgledi da se popis stanovništva u BiH obavi u ovoj godini sve manji. Ne usvoji li se zakon na razini BiH, Republika Srpska će ove godine provesti popis stanovništva na teritoriju svog entiteta, tvrdi Rajko Vasić, izvršni tajnik vladajuće stranke u RS-u: “Donijeli smo naš zakon o popisu stanovništva i Republika Srpska će obaviti popis stanovništva. Počet ćemo obavljati svoje poslove ne čekajući Sarajevo i ne čekajući ostvarenje njihovih unitarnih želja.”

Negativne posljedice

Osim što bi se moglo dogoditi da se popis stanovništva provede u jednom bosanskohercegovačkom entitetu, kojeg drugi neće priznavati, neprovođenje popisa stanovništva u cijeloj BiH imat će i druge posljedice za Bosnu i Hercegovinu, jer vlasti neće moći kreirati odgovarajuće politike, kaže gospodrski stručnjak prof. dr. Vjeroslav Domljan. “Onome koga zanima vođenje adekvatne razvojne politike, ekonomske, socijalne i demografske politike, je od velike važnosti da ima adekvatne informacije. Onoga koga to ne zanima, ne zanima ni popis stanovništva”, smatra Domljan.

Amra Čelebić iz izaslanstva Europske komisije u BiH kaže da daljnjim odlaganjem usvajanja Zakona o popisu stanovništva i kućanstava Bosna i Hercegovina riskira da bude jedina zemlja u Europi koja neće provesti ovaj zadatak u 2011. godini. “BiH bi zbog nedostatka pouzdanih statističkih podataka mogla imati poteškoće u djelotvornom provođenju programa društveno-ekonomskog razvoja. Proces europskih integracija Bosne i Hercegovine bi također osjetio posljedice toga, jer zemlja lišena točnih i ažuriranih statističkih podataka ne bi bila u mogućnosti ispuniti upitnike koji su potrebni u kontekstu pristupnih pregovora s EU-om kao i u potpunosti imati koristi od pretpristupnih fondova EU-a”, kaže Čelebić za Deutsche Welle.

Autor: Milan Šutalo

Odg. ur.: S. Kobešćak