BiH i EU: „Impresivan napredak“ za smirivanje situacije

„Europa je naša", objavili su iz Naše stranke, odmah nakon što je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen priopćila da je Bosna i Hercegovina na pragu otvaranja pregovora.

„Bosna i Hercegovina je napravila impresivne iskorake", rekla je von der Leyen u obraćanju na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta, u sklopu priprema sjednice Europskog vijeća idućeg tjedna. Vijeće bi trebalo donijeti odluku o otvaranju pregovora s BiH, ali bez definiranja datuma. U Komisiji tvrde da je BiH spremnija nego ikada, da je u posljednjih godinu dana uradila više nego u zadnjih deset i da je „budućnost BiH u EU-u".

Krišto: „Dovoljno je"

„Zemlja usvaja važne zakone, poput sprječavanja sukoba interesa... zakona o suzbijanju pranja novca i financiranja terorizma", kaže von der Leyen, navodeći i sporazum s Frontexom kao i implementaciju presuda iz Haaga u domaće kaznene evidencije.

Međutim, u trenutku kada se Ursula von der Leyen obraćala zastupnicima u Europskom parlamentu, održavala se sjednice Vijeća ministara BiH na kojoj je jedan od ključnih zakona trebao biti usvojen kako bi, kao što je ranije rečeno, pregovori bili otvoreni. Zakon o sudovima ipak nije dobio podršku jer mjesecima nema dogovora hoće li sjedište Apelacijskog (Prizivnog) vijeća suda BiH biti u Sarajevu, Istočnom Sarajevu, Banjaluci ili nekom drugom mjestu. I pored toga, prva žena Vijeća ministara Borjana Krišto kaže da je dovoljno posla do sada urađeno.

„Napravljen je dovoljan iskorak, ali nastavljamo dalje. Imamo obvezu da nastavimo raditi", rekla je Krišto, komentirajući preporuku Europske komisije.

„Više nema povratka“, poručuje premijer Federacije BiH i prvi čovjek SDP-a BiH Nermin Nikšić. "Ne govorimo mi o sebi, ne hvalimo se, nego je s najviše europske pozicije rečeno da smo u godinu dana nove vlasti na državnoj razini uradili više nego naši prethodnici za deset godina. Toliko o „izdajama" i „prodajama”, kaže Nikšić.

Impresivne izjave prije sedam godina

Za usporedbu i kako bi se na najbolji mogući način stekla slika opravdanosti pohvala za velike rezultate u zadnjih godinu dana, treba podsjetiti na izjavu visoke predstavnice Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Federice Mogherini iz 2017.

„Sjećam se skepticizma od prije dvije godine i želje građana da se BiH pridruži EU-u. Danas, dvije godine kasnije, država je napravila impresivne korake. Neki se pretvaraju u trendove, neki još uvijek ne utječu konkretno na živote građana, ali je važno nastaviti u tom pozitivnom smjeru“, izjavila je Mogherini u Sarajevu prije sedam godina, a pohvale su se nizale jedna za drugom.

Međutim, analitičari ukazuju da napredak nije napravljen, a da je prethodna godina potrošena u sukobima s međunarodnom zajednicom, blokadama i nametanjem zakona za koje nije bilo konsenzusa unutar BiH, o čemu je DW pisao u nekoliko navrata. Kandidatski status, koji je BiH dobila prije dvije godine, također je nezasluženo zakucao na vrata, što su tada potvrdili svi domaći i međunarodni predstavnici, ali i dodali da se zbog „geopolitičkih odnosa u Europi mora raditi na jačanju ovog dijela zapadnog Balkana“.

Analitičari organizacije Democratization Policy Council (DPC) iz Berlina su prije nekoliko dana objavili analizu u kojoj su naveli razloge zbog čega ne bi trebalo podržati otvaranje pristupnih pregovora, jer to "ohrabruje korumpirane i nedemokratske vladajuće elite da nastave sa svojim politikama, u prvom redu Milorada Dodika i Dragana Čovića".

Ustupci kroz razvodnjavanje uvjeta

„Ta odluka je posljednja epizoda degradiranja reformskih uvjeta i proglašenja napretka u dugoj povijesti ustupaka Europske unije političkoj klasi u BiH“, navode u DPC-u, uz podsjećanje da je Europska komisija preporukom za kandidaturu Ukrajini i Moldaviji 2022. godine, uspješno lobirala kod Europskog savjeta da to isto učini za BiH, a da ona ne ispuni nikakve reforme uvjete.

„Nakon uvjetnog zelenog svjetla Europskog vijeća u prosincu 2023., dužnosnici EU-a u posljednjih nekoliko mjeseci dodatno su razvodnili skup od više od dvadesetak reformskih uvjeta navedenih u Mišljenju Europske komisije iz 2019. na samo četiri zakona i odluke, od kojih su dva usvojena posljednjih tjedana", navodi se u analizi.

To što su uvjeti smanjeni s 14 na osam, pa zatim na tri plus jedan, a sada praktično na usvojen Zakon o sprječavanju sukoba interesa i sporazum s Frontexom, ne umanjuje radost i u međunarodnoj zajednici. Iz Ureda visokog predstavnika stiže zahvalnost Europskoj komisiji.

„Zahvalan sam na najavi predsjednice da EU preporučuje otvaranje pristupnih pregovora s BiH. Ovo je mogući početak procesa ključnog za budućnost i prosperitet BiH u EU-obitelji. Pružit ću punu podršku i suradnju u skladu s dejtonskim mandatom", napisao je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, na društvenoj mreži X.

Komšić zadovoljan, iz RS-a traže datum

Preporuka Europske komisije za otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom dobra je vijest, poručio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, koji i dalje smatra da Europsko vijeće inzistira na uvjetima.

„Hoće li na sjednici 20. i 21. ožujka odluka također biti pozitivna ovisi o svim zemljama članica, ali i o preostalim zadaćama koje naša zemlja mora uraditi da bi svaka zemlja članica EU-a dala svoj glas za otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom. To se prije svega tiče Zakona o sudovima Bosne i Hercegovine, kao i zakona kojim se štiti izborni integritet“, rekao je Komšić, ističući da je sada pitanje može li ovako uređena BiH ući u EU.

„Ako bi briselska administracija, kao i institucije Europske unije pristale da ovako uređena Bosna i Hercegovina može postati članicom Europske unije, onda bi to bila velika pobjeda etno-nacionalista u Bosni i Hercegovini, kao i njihovih šefova u Zagrebu, Beogradu, pa zašto ne reći i u Moskvi“, rekao je Komšić.

Zakon o sudovima neće biti još usvojen, što je i potvrđeno nakon posljednje sjednice Vijeća ministara jer radne grupe nisu postigle nikakav kompromis u vezi sa spornim pitanjima kao što je sjedište Apelacijskog (Prizivnog) vijeća Suda BiH. Ni tehničke izmjene Izbornog zakona nisu više na dnevnom redu nijedne stranke, a već postoje najave da će visoki predstavnik nametnuti te izmjene do kraja ovog mjeseca.

Istovremeno iz Republike Srpske smatraju da su dali presudni doprinos za otvaranje pregovora.

„Treba reći da je otvaranje pregovora rezultat ogromnog i presudnog doprinosa Republike Srpske u tom procesu. Za nas je europski put važan jer predstavlja ispunjenje velikog nacionalnog cilja - život Srba u ekonomskom i političkom prostoru bez granica“, rekao je Dodik, posebno zahvalivši Mađarskoj, Srbiji, Slovačkoj, Austriji i Sloveniji koje su prepoznale „da je BiH mala EU". S druge strane, premijer ovog entiteta Radovan Višković, ne vidi ništa spektakularno u otvaranju pregovora, posebno bez konkretnog datuma za pristupanje.

S OHR-om u EU?

„Bosna i Hercegovina je više potrebna Europskoj uniji, nego što je Unija potrebna BiH“, rekao je Višković.

Analitičari su uglavnom suglasni da se radi o poklonu EU-a, ali i njegovom interesu na ovom prostoru zapadnog Balkana kako bi se održala dominantna ruka zapada, bez uplitanja bilo koga sa strane. Sam odnos EU-a prema BiH je „pomalo šašav“, kaže savjetnica za političku komunikaciju Marija Milić.

„Jedan dan od nas nema gorih, drugi dan smo postigli vrhunski napredak", kaže Milić, upitavši što se dogodilo u međuvremenu, a da javnost nije obaviještena. Mišljenja je da je BiH davno postigla dovoljan napredak, ali da se nazadovalo na unutarnjopolitičkom planu i diplomatskoj komunikaciji.

„Interesantno će biti i promatrati europsko objašnjenje statusa i uloge Ureda visokog predstavnika u BiH. Ako ostane sve isto, netko će morati objasniti kako to Europa misli pregovarati s protektoratom. I kakva je onda to Europska unija, koja prihvaća protektorat kao normalnu zemlju“, pita Milić, koja smatra da ni nosioci vlasti ne znaju u čemu je postignut napredak o kojem se govori.