Biden u Njemačkoj: posljednji transatlantski predsjednik?

Američkom predsjedniku Joeu Bidenu preostalo je samo nekoliko mjeseci na dužnosti, pa je vrijeme za oproštajnu turneju. Nakon što je morao odgoditi posjet zbog uragana Milton, Biden je sinoć stigao u Njemačku.

On će biti prvi američki predsjednik nakon Georgea H. W. Busha kojem će biti uručen Orden za zasluge Savezne Republike Njemačke. Orden će mu uručiti njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier. „Time savezni predsjednik odaje počast doprinosu predsjednika Bidena njemačko-američkom prijateljstvu i transatlantskom savezu, koji je Biden značajno oblikovao i osnažio tijekom pet desetljeća“, priopćio je Ured saveznog predsjednika.

Odnos između SAD-a i Europe, posebno između SAD-a i Njemačke, bio je iznimno važan za Bidena. Završetkom njegova mandata završava se i jedna era.

„Mislim da ga možemo nazvati posljednjim transatlantskim predsjednikom", kaže za DW Michelle Egan, profesorica na Američkom sveučilištu u Washingtonu i stručnjakinja za odnose između SAD-a i Europe. „To je zbog njegove dugogodišnje suradnje s NATO-om, Minhenske sigurnosne konferencije i Odbora za vanjske poslove američkog Senata, kroz koje je upoznao mnoge europske lidere prije nego što je postao predsjednik.“

Zašto je Biden tako veliki pobornik transatlantskih odnosa?

Biden je rođen 1942. godine. Odrastao je u zemlji koja je pomogla Njemačkoj da se obnovi nakon Drugog svjetskog rata. Nakon izgradnje Berlinskog zida 1961. godine doživio je kako Zapadna Njemačka postaje jedan od najvažnijih partnera SAD-a tijekom Hladnog rata.

„U politici je od 1972. godine, a na području vanjske politike oblikovao ga je utjecaj iskustva iz Hladnog rata“, kaže za DW Peter Sparding, potpredsjednik Centra za proučavanje Predsjedništva i Kongresa. „Njemačka je praktički bila središte tog sukoba“, dodaje Sparding.

Bidenovo iskustvo u vanjskoj politici bilo je od velike važnosti i u vrijeme kada je bio potpredsjednik Baracka Obame.

„Obama je imao vrlo malo iskustva s vanjskom politikom" kada se kandidirao za predsjednika, kaže Egan. „To je bio razlog zašto je Biden postao njegov potpredsjednik. Biden je imao veze i potrebno znanje."

Obama je tijekom svojih mandata bio vrlo popularan u Europi jer je obnovio transatlantske odnose nakon predsjedništva Georgea W. Busha, kaže Egan, ali Biden je bio taj koji je imao emocionalnu povezanost s Europom, a ne Obama.

SAD i Njemačka: mnogo sličnosti

I danas, tijekom Bidenovog predsjedničkog mandata, Njemačka ostaje važan partner SAD-a. Te dvije zemlje pružaju najveću potporu Ukrajini u njenoj borbi protiv Rusije. Osim toga, SAD i Njemačka najglasnije podržavaju pravo Izraela na samoobranu u aktualnom sukobu na Bliskom istoku.

Egan ističe da, osim sličnih vanjskopolitičkih stavova, te dvije zemlje dijele i slične unutarnje političke izazove. „I SAD i Njemačka trenutno doživljavaju političku podjelu“, kaže stručnjakinja za transatlantske odnose.

U SAD-u demokrati i republikanci čine dva ideološki jasno podijeljena tabora koji se često oštro suprotstavljaju, ako ne i bore jedan protiv drugoga. U Njemačkoj, kako navodi Egan, jačanje desničarskog populističkog i djelomično ekstremno desnog AfD-a (Alternativa za Njemačku) pokazuje političku podjelu u društvu.

„Druga paralela, po mom mišljenju, je pitanje granica i graničnih kontrola“, kaže Egan. „Njemačka je pokrenula pitanje graničnih kontrola unatoč slobodi kretanja u šengenskoj zoni i Europskoj uniji."

U SAD-u je demokratska kandidatkinja za predsjednicu i aktualna potpredsjednica Kamala Harris često tijekom predizborne kampanje suočena s kritikama zbog imigracijske politike i sigurnosti na američkoj granici s Meksikom. Na početku svog mandata Biden je to pitanje praktički prebacio u njezinu nadležnost, no sada njen protivnik Donald Trump najradije kritizira ilegalne imigrante, koje smatra odgovornima za mnoge probleme u SAD-u.

SAD se okreće drugim partnerima

Biden se smatra posljednjim velikim transatlantičarom jer će Njemačka igrati manju ulogu u vanjskoj politici SAD-a nego prije. Osim toga, Njemačka više neće moći kao prije računati na SAD kao na branitelja europske sigurnosti, kaže Peter Sparding.

„Njemačko-američki odnosi izgledat će drugačije u budućnosti, bez obzira na to tko će biti sljedeći predsjednik“, kaže Sparding. „SAD se okreće Indo-Pacifiku i također reagira na Kinu kao ozbiljnu konkurenciju. Stoga s američke strane postoje očekivanja da zemlje poput Njemačke preuzmu veću odgovornost u Europi i oko nje.“

Ovaj tekst je preveden s njemačkog jezika