Biden jača istočno krilo NATO-a

Na samitu sa šefovima država i vlada devet istočnih članica Sjevernoatlantskog saveza u Varšavi američki predsjednik Joe Biden je ponovio bit svoje poruke s putovanja u Poljsku i Ukrajinu. „Obveza Sjedinjenih Američkih Država spram NATO-a je apsolutno nedvosmislena. Često sam to govorio i reći ću još jednom. Članak V je sveta dužnost na koju su se Sjedinjene Američke Države obvezale. Branit ćemo svaki inč teritorija NATO-a".

Članak peti ugovora o članstvu u Sjevernoatlantskom savezu određuje uzajamnu pomoć u slučaju napada. „Ruski napad na Ukrajinu je utjecao na sigurnosnu situaciju u cijelom svijetu“, rekao je poljski domaćin, predsjednik Andrzej Duda. Dodao je da se godinu dana od početka ruske agresije žele naći načini da se Ukrajini još bolje pomogne dokle god je potrebno.

Iza zatvorenih vrata se vjerojatno razgovaralo o isporuci zrakoplova F-15 ili dalekometnog topništva. Međutim, nisu objavljene konkretne odluke. Ispred hotela u kojem je smješten američki predsjednik proukrajinski demonstranti su zahtijevali: „Dajte sada F-15 Ukrajincima!" U Kijevu je ovaj hitan zahtjev američki predsjednik Biden čuo iz usta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Ukrajinski političari i stručnjaci tvrde i poslije Bidenovog govora u Varšavi, da se bez tog oružja ne može pobijediti u ratu. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, koji je sudjelovao na samitu, rekao je da Zapad mora proširiti svoju podršku Ukrajini. „Godinu dana nakon invazije Putin ne priprema mir. Naprotiv, on priprema više rata." Stoltenberg je dodao da se Ukrajini zato mora dati ono što joj je potrebno da bi pobijedila.

B9 zastupa interese istočnoga krila

Poslije napada Rusije na Ukrajinu i aneksije Krima 2014. na inicijativu Rumunjske i Poljske stvorena je skupina od devet država – Skupina devetorice (B9). U njoj su bivše sovjetske republike Estonija, Letonija i Litva, kao i bivše članice Varšavskog pakta Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Rumunjska i Bugarska. Osim Češke i Bugarske sve te zemlje graniče s Bjelorusijom, Ukrajinom ili Rusijom. One se osjećaju ugrožene ruskom agresijom. Namjeravaju prisno surađivati u obrani istočnoga krila zapadnog vojnog saveza, a podržavaju ih ostale članice NATO-a.

Osam borbenih skupina NATO-a na istoku

Poslije napada Rusije na cijelu Ukrajinu prošle godine NATO je formirao četiri nove borbene skupine u Slovačkoj, Mađarskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj. One su već postojale u baltičkim državama i Poljskoj. Formirane su 2017. zbog napada proruskih pobunjenika na istoku Ukrajine. Multinacionalne postrojbe s vojnicima iz više država NATO-a imaju oko 1.000 ljudi, što je snaga jednog bataljuna. Borbena sposobnost ili moć odvraćanja tih trupa nije posebno velika. One više simboliziraju obvezu država zapadnog vojnog saveza da zajednički brane savezničke teritorije, u slučaju da Rusija ili Bjelorusija napadnu.

Osim toga NATO organizira nadzor zračnog prostora na istočnoj granici. 30 savezničkih zrakoplova stalno patroliraju nebom. U slučaju opasnosti oni mogu presresti protivničke zrakoplove. NATO je donio odluku da ojača proturaketnu zaštitu na svom istočnom krilu. Vojni stručnjaci u Bruxellesu kažu da je trenutna obrana manjkava. Potrebni su dodatni sustavi kao što je Patriot. Osim toga NATO je premjestio dodatne vojne brodove u Crno more, kako bi zaštitio obale Rumunjske i Bugarske.

Ne radi se samo o Poljskoj

Predsjednik Poljske Andrzej Duda je rekao da je susret devet država istočnog krila s američkim predsjednikom i glavnim tajnikom NATO-a Jensom  Stoltenbergom „izuzetno simboličan i vrlo važan za sve nas, za cijelu regiju". Duda je dodao da Biden nije posjetio samo Poljsku.

„Samit B9 promatra se i predstavlja kao susret s ukupnom istočnom falangom. Poljska tu djeluje samo kao prva među jednakima, ali ne i kao lider skupine", rekao je politolog

Marek Madej s Varšavskog sveučilišta. Poljska je najveća zemlja u skupini i ima izrazito nacionalno orijentiranu vladu.

Više američkih vojnika za Europu?

Najviše je američkih vojnika u Poljskoj, tamo je stacionirano  10.000 ljudi. Međutim, to nije stalna, već rotirajuća postava, koja se mijenja poslije nekoliko mjeseci. SAD je na čelu borbene skupine u Poljskoj. Oko 3.500 vojnika je stalno stacionirano u Poljskoj. Pripremni glavni stožer bi mogao u slučaju potrebe osigurati brzo premještanje većih borbenih postrojbi na istok. „Poljska je zamislila, a to su predložile i druge članice Saveza, da se u svakoj članici NATO-a na istoku stacioniraju dodatne trupe koje bi onda imale snagu brigade”, kaže Michal Baranowski iz američke zaklade "German Marshall Fund”. Washington je još na samitu u Madridu u ljeto 2022. pokazao spremnost da u slučaju potrebe pošalje dodatne trupe. O tome će se odlučivati na sljedećem samitu čelnika NATO-a u srpnju ove godine u Vilniusu.

Pored rukovodećih zadataka u borbenoj skupini u Poljskoj, američke trupe su prisutne u manjem broju u ukupno sedam od osam borbenih skupina. Amerikanci imaju u Europi 100.000 vojnika. Najveći kontingenti su u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Italiji i Španjolskoj. U kriznim hladnoratovskim razdobljima bilo ih je četiri puta više.

Mađarska se izdvaja

Mađarska nije uskladila korak s drugima. Najmanja borbena skupina NATO-a u Mađarskoj nema američkih vojnika. Mađarski predsjednik vlade Viktor Orban je oklijevao prilikom formiranja borbene skupine. On je u zemlju pustio samo vojnike iz Hrvatske. Mađarska vlada je jedina među vladama članica NATO-a koja održava relativno dobre odnose s režimom Vladimira Putina. Mađarska dobiva jeftin plin iz Rusije. Ruske tvrtke u Mađarskoj grade jednu nuklearnu elektranu. Prošlog tjedna je nacionalist Viktor Orban u obraćanju naciji rekao da njegova zemlja neće isporučiti oružje Ukrajini i ne osjeća se ugroženom od Rusije. „Moramo se držati po strani“, rekao je Orban i dodao da Mađarska ne smije dozvoliti da je uvuku u rat.

Mađarski premijer je rekao da su u Europi Mađarska i Vatikan jedini koji imaju takav stav i dodao da je za to kriva Njemačka koja je zauzela konfrontacijski kurs i za sobom povukla ostale članice Europske unije. Iz diplomatskih izvora se doznaje da će mađarski premijer ovih dana još jednom pokušati blokirati novi paket sankcija Europske unije protiv ruskog agresora. Osim toga, Mađarska je pored Turske jedina članica NATO-a koja još nije ratificirala pristupanje Švedske i Finske Savezu. Portal "Politico" je Orbana nazvao „Putinovim saboterom” u Europi.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu