Bi li izraelski premijer Netanyahu bio uhićen u Njemačkoj?

Baš tim pitanjem su se pozabavili njemački mediji. „Scholzov glasnogovornik jasan: Njemačka bi uhitila Netanyahua“, bio je naslov najtiražnijeg tabloida u zemlji Bilda u srijedu uvečer. A Die Welt je pisao ovako: „Njemačka bi izručila Netanyahua, sugerira vladin glasnogovornik".

Vođa CDU-a ocjenjuje da je to skandal

Je li to zaista zamislivo? Da Njemačka uhiti ili čak izruči političkog vođu izraelske države ako bi postojao odgovarajući nalog za uhićenje Međunarodnoga kaznenog suda protiv premijera Benjamina Netanyahua?

Za vođu najjače oporbene stranke, predsjednika Kršćansko-demokratske unije (CDU) Friedricha Merza, sama ta pomisao je apsurdna: „Šutnja savezne vlade, uključujući i sugestiju vladinoga glasnogovornika da bi Netanyahu mogao biti uhićen na njemačkom tlu, sada zaista postaje skandal“, rekao je Merz za Bild.

Zahtjev za optužnicu protiv Netanyahua i ministra Gallanta

Što se dogodilo? Tužitelj Međunarodnoga kaznenog suda, britanski odvjetnik Karim Khan, podnio je u ponedjeljak zahtjev za izdavanje uhidbenog naloga za Netanyahua i njegovog ministra obrane Yoava Gallanta, kao i protiv trojice vođa radikalne islamske palestinske organizacije Hamas, zbog navodnih zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina.

Dakle, zbog velikih stradanja ljudi u Pojasu Gaze nakon što je Izrael oštro vojno odgovorio na teroristički napad Hamasa 7. listopada prošle godine.

Khan posebno optužuje Netanyahua i njegovog ministra da koriste izgladnjivanje ljudi u Pojasu Gaze kao ratno oružje.

Izraelski političari i predstavnici Hamasa u istom košu?

Riječ je dakle o zahtjevima za izdavanje naloga za uhićenje vođa i Izraela i Hamasa, organizacije koju brojne zapadne zemlje, uključujući i Njemačku, klasificiraju kao terorističku.

Khan je zajedno spomenuo te zahtjeve, što bi sada trebao ispitati i o tome odlučiti Sud. Je li on tako u isti koš stavio šefa izraelske vlade i trojicu lidera Hamasa?

To je ono što je posebno uznemirilo Merza: „Zahtjev za izdavanje uhidbenog naloga istovremeno protiv premijera Netanyahua i protiv lidera Hamasa Sinwara je apsurdna zamjena uloga počinitelja zločina i žrtve“, kaže on.

Napetost u njemačkoj vladi

Na konferenciji za novinare koju je ove srijede držao Steffen Hebestreit, glasnogovornik kancelara Olafa Scholza, bilo je jasno koliko je Njemačkoj vladi u ovom slučaju teško zauzeti jasan stav.

Vidno napet, glasnogovornik se prvo morao suprotstaviti glasinama da je Scholz „šokiran“ najavom glavnog tužitelja. Hebestreit je rekao: „Ne mogu potvrditi šok ili srdžbu. Vrlo smo jasno dali do znanja da na to izjednačavanje gledamo vrlo kritično. I ukazali smo na razlike kada je riječ o Ustavu države Izrael i njenom neovisnom pravosuđu.“

Bi li nalog za uhićenje Netanyahua uopće bio legalan?

Dakle, optužbe koje je iznio Haški sud trebalo bi različito vrednovati, jer je u jednom slučaju na meti pravna država, a u drugom nije?

U stvari, stručnjaci za međunarodno pravo sumnjaju u to je li Khan uopće trebao zatražiti podizanje tužbe protiv Netanyahua. Prema mišljenju stručnjaka za međunarodno pravo Constantina Ganßa, koji je svoju ocjenu iznio za berlinski Tagesspiegel, jedno od utvrđenih pravila suda je da on može poduzeti mjere samo ako dotična država ne želi ili nije u stanju da provesti vlastitu istragu. To vrijedi za diktature – ali teško da vrijedi za demokratski Izrael, kaže Ganß.

Njemačka i Međunarodni kazneni sud

Dilema vlade u Berlinu je u sljedećem: Njemačka je jedna od glavnih pristaša Međunarodnog kaznenog suda, koji od 2002. istražuje i donosi presude o slučajevima kao što su na primjer genocid i ratni zločini. I to protiv pojedinaca, a ne protiv država. Samo u 2023. godini Njemačka vlada je tom sudu uplatila 20 milijuna dolara.

Taj sud, koji nije dio Ujedinjenih naroda, podržavaju 123 zemlje – ali ne i važne države poput SAD-a ili Izraela.

Njemačka i njen poseban odnos s Izraelom

S druge strane, za Njemačku je podrška Izraelu tzv. državni rezon, što je između ostalog i rezultat najmračnijeg razdoblja njemačke povijesti kada su, tijekom nacističke diktature, ubijeni milijuni Židova.

No odnosi li se to i na premijera Netanyahua osobno? Scholzov glasnogovornik Hebestreit je rekao: „U suštini, mi smo pristaše Međunarodnog kaznenog suda – i tako će i ostati. Mi se pridržavamo zakona.“

Ali Hebestreit je ujedno kritizirao postupak tužitelja: „To što je glavni tužitelj odabrao da u intervjuu za CNN u istom dahu objavi da podnosi zahtjev za izdavanje naloga za uhićenje trojice lidera Hamasa i protiv izraelskog premijera i ministra obrane jest izjednačavanje."

Reakcije u drugim državama

Neke druge države jasnije odgovaraju na pitanje bi li uhitile Netanyahua. Mađarska, na primjer, kaže ne. Ta zemlja podržava Međunarodni kazneni sud, ali državni ministar Gergely Gulyas je rekao da šef izraelske vlade ne treba očekivati uhićenje ako posjeti Mađarsku.

A prije nekoliko dana američki predsjednik Joe Biden ocijenio je da je zahtjev iz Haaga „nečuven“. Ali SAD nikada nije ni podržavao taj sud.

U Njemačkoj stvari stoje drugačije – i samim tim sve je mnogo kompliciranije.