Bez znanja njemačkog jezika nema integracije?
11. siječnja 2013„Njemački ispočetka nisam smatrala lijepim jezikom“, prisjeća se Diana. Kada se u svom rodnom gradu Varni prvi put susrela s njemačkim bilo joj je tek 14 godina. „Ljepotu ovog jezika otkrila sam tek kada smo u gimnaziji počeli čitati djela Bertolta Brechta i Johanna Wolfganga von Goethea u originalu. Na njemačkom je mnogo lakše izraziti svoje misli nego na drugim jezicima.“
„Jezik je ključ zemlje“
31-godišnja Diana u međuvremenu je toliko dobro naučila njemački da je nakon završetka studija u Bonnu odmah dobila posao u jednoj školi stranih jezika u bivšem glavnom gradu Njemačke. Uz diplomu iz slavistike i istočnoeuropske povijesti Guncheva ima i dodatnu kvalifikaciju profesorice njemačkog kao stranog jezika. „Jezik je ključ zemlje – ne možete se dobro osjećati u nekoj zemlji ako ne vladate jezikom koji se u njoj govori.“
Na integracijskim tečajevima mlada profesorica doseljenike ne uči samo njemački nego im daje i savjete za svakodnevni život: „Kao doseljenica razumijem njihove probleme i shvaćam koji su im aspekti njemačkog jezika osobito teški, budući da nisu izvorni govornici.“ Neke učenike posebno motivira to što im predaje osoba koja ni sama nije izvorni govornik: „Kada čuju da ni meni njemački nije materinji jezik, pomisle: - Ovo mogu i ja!“
Osobit izazov Diani su i tečajevi opismenjavanja za doseljenike koji ne znaju čitati ni pisati. „Obično je riječ o ljudima iz ruralnih krajeva koji se ispočetka srame toga što su nepismeni – ali, lakše im je kada shvate da u tome nisu sami.“ Prve riječi tako napišu na njemačkom, a ne na svom materinjem jeziku.
Profesor sa Sveučilišta Duisburg-Essen Haci Halil Uslucan koji se bavi fenomenom integracije tvrdi kako je ovladavanje jezikom jedna od najvažnijih stvari za doseljenike, no ne i jedina: „Osobito je važno njihovo uključivanje u tržište rada i obrazovanja.“
Radna svakodnevica bez njemačkog
A to uključivanje u nekim područjima može funkcionirati i bez znanja njemačkog: postoje sveučilišta koja nude studij na engleskom jeziku te poslovi u kojima se komunikacija odvija isključivo na engleskom, primjerice u informatici, istraživanjima ili logistici. Rumunj Adrian Mitroescu već dvije godine radi u prodajnom odjelu logističke tvrtke DHL u Bonnu. „U poslovnoj se svakodnevici služimo gotovo isključivo engleskim jezikom; imamo klijente iz 220 zemalja“, kaže 28-godišnji Adrian koji je u rodnom Bukureštu studirao međunarodne odnose i marketing. „To je zato što radim u međunarodnom odjelu. U nekoj drugoj DHL-ovoj podružnici morao bih se služiti njemačkim.“
Znanje njemačkog jezika izrazito je važno za liječnike. Nedavno je Njemačka udruga liječnika javno izrazila svoje nezadovoljstvo zbog činjenice da u radu s inozemnim liječnicima često ima poteškoća u razumijevanju.
Jezik obogaćuje
Od Adriana nitko ne traži da uči njemački – on to čini svojevoljno. „Glupo mi je živjeti u nekoj stranoj zemlji bez da naučim jezik koji se u njoj govori“, kaže mladi Rumunj. Navečer barem jednom tjedno pohađa tečaj njemačkog: „Često mi je vrlo teško kad se nakon napornog radnog dana još moram i intenzivno baviti stranim jezikom. Ali, želim što bolje naučiti njemački, bez obzira na to hoću li u Njemačkoj ostati na dulje vrijeme, ili se odseliti u neku drugu zemlju, ili se pak vratiti u Rumunjsku.“
Vježbati može rijetko – njegovi njemački prijatelji i kolege s njim uvijek pričaju engleski. „Međutim, neko vrijeme sam igrao nogomet u jednom lokalnom klubu i tamo nisu svi govorili engleski. Bila je to dobra prilika da vježbam njemački van tečaja!“