Bez viza u EU, ali ne za sve

Bruxelles nudi liberalizaciju viznog režima – ali ne svima u regiji, ovako bi se ukratko mogla opisati današnja vijest iz glavnog grada Europe gdje su potpredsjednik Europske komisije Jacques Barrot i član Komisije za proširenje Olli Rehn započeli proceduru i predstavili prijedlog za liberalizaciju viznog režima za građane Makedonije, Srbije i Crne Gore, ali ne i za građane Bosne i Hercegovine i Albanije. Liberalizacija viznog režima za potpredsjednika Barrota predstavlja povjesnu etapu koja će omogućiti dublje kontakte građana regije i članica Unije, a povjerenik Rehn smatra da je ona je dobra vijest za građane zapadnog Balkana. Vijest je još jedan signal kojeg upućuje Europska unija prije svega mladim građanima zemalja regije ističući da je Unija i dalje zainteresirana za europsku integraciju zemalja jugoistočne Europe.

Povjerenik Rehn je poručio kako Europska unija ima zajednički cilj da i Bosna i Hercegovina slijedi put svojih susjeda, a prilika da Komisija preda isti prijedlog za BiH je već za godinu dana, uz uvjet da odgovorni u zemlji odrade i ispune vrlo stroge uvjete od biometrijskih putovnica, preko sigurnosti granica i upravljanja migracijskim strujama pa sve do uspješne borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije.

Bosna i Hercegovina izgubila vremena u nacionalističkoj retorici

« Bosna i Hercegovina nažalost je izgubila vremena u nacionalističkoj retorici u proteklih nekoliko godina, a nije provela potrebne reforme na dobrobit svojih građana koji bi uživali u putovanjima bez viza » naglasio je Rehn dodajući kako je sada je sve u rukama lidera zemlje da ubrzaju reforme i nadoknade izgubljeno vrijeme te završe posao kako bi Europska komisija mogla dati svoj prijedlog za liberalizaciju viznog režima za BiH sredinom 2010.godine.

Današnja dobra vijest predstavlja dodatnu europeizaciju društava zemalja zapadnog Balkana, jer je poznato koliko taj korak znači za građane regije, naglasio je Rehn dodajući kako je uvjeren da će nakon konzultacija u Europskom parlamentu Komisijin prijedlog prihvatiti i Europsko vijeće, a Vijeće ministara imat će priliku o tome razgovarati već sutra (16.07.) na sastanku u Stockholmu.

Bruxelles upoznat s poteškoćama u BiH

Bruxelles je upoznat i s problemima u matičnim uredima u BiH i neuspješnim namjerama da se elektronskim putem povežu svi matični uredi u toj zemlji, jer sistem ne funkcionira kako se to očekivalo, a za sve to su ispaštali građani BiH koji su često uzaludno čekali na svoje dokumente. I za Bruxelles je jasno da odgovornost za kašnjenje u ispunjavanju tehničkih uvjeta snose političari koji pak odgovornost prebacuju jedni na druge. No neovisno tko je na kraju odgovoran, činjenica je da Bosna i Hercegovina nije u skupini zemalja čiji će građani od početka iduće godine uživati povlastice liberalizacije viznog režima i lakše putovati u zemlje Europske unije. U Europskoj uniji su vrlo dobro upoznati s velikim problemima u Bosni i Hercegovini koji nastaju prilikom izdavanja biometrijskih pasoša, a bez takve vrste dokumenata nema ništa od liberalizacije viznog režima.

Kritike zbog razdvajanja zemalja

U glavnom gradu Europe se ovih dana mogu čuti i kritike na račun davanja djelomične liberalizacije viznog režima za tri zemlje dok se dvije, među kojima je i Bosna i Hercegovina izostavljaju. Krugovi u Bruxellesu drže da je ovakav postupak ne samo moralno neopravdan već ističu da bi takav korak mogao čak i destabilizirati prilike u regiji. No oko jednoga u Bruxellesu se ipak svi slažu, a to je da jedini kriterij prilikom donošenja odluka o liberalizaciji viznog režima je ispunjenje svih zadanih kriterija.

Postoje i glasovi koji smatraju da današnjim početkom procesa u kojem se još ne nalazi Bosna i Hercegovina još nije sve gotovo te da bi članice Unije u idućih nekoliko mjeseci nešto mogle promijeniti. Prije svega oko Kosova koje je u vrijeme kada su započele pripreme za libelarlizaciju viznog režima još nije proglasilo neovisnost, pa nije niti moglo sudjelovati u pripremama. Tu je i reakcija švedskog Predsjedništva Unije koje prijedlog Komisije ocijenjuje kao lutrija za azil, jer svaki Srbin s Kosova koji može dobiti i srbijansku putovnicu može dobiti automatski i vizu za ulazak u EU. Zbog toga neke članice namjeravaju dobro preispitati Komisiji prijedlog.

Za šefa europskih Zelenih Daniela Cohn-Bendita današnji postupak i procedura predstavlja « veliku diskriminaciju građana BiH, Albanije i Kosova » koji su prema njegovom mišljenju « najveće žrtve nedavnih ratova na Balkanu » koje i dalje moraju u dugim redovima čekati na svoje vize.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. ur.: N. Kreizer