Odgovori na srpske provokacije

U tekstu njemačkog lista Berliner Zeitung (BZ), objavljenom povodom skore desetogodišnjice Berlinskog procesa koja će biti proslavljena na samitu 14. listopada u Berlinu, njemački politolog Alexander Rhotert pokušava naći odgovor na pitanje: kako postići uspješnu deeskalaciju na Zapadnom Balkanu?

On navodi da postoje brojni događaji koji bi mogli utjecati na daljnji tok Berlinskog procesa. Na značajno pogoršanje sigurnosne situacije na Kosovu, ističe autor teksta, utjecao je napad srpskih paravojnih snaga u Banjskoj, u kojem su poginuli tri napadača i jedan kosovski policajac.

Mobilizacija u Srbiji, koju je naredio predsjednik Aleksandar Vučić, uključivala je, kako piše u tekstu, "neviđeno" raspoređivanje artiljerije i tenkova, što je bilo "destabilizirajuće", prema riječima glasnogovornika Vijeća za nacionalnu sigurnost SAD-a. Nakon telefonske intervencije američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena, Beograd je povukao svoje trupe, podsjeća se u članku u BZ-u.

Alexander Rhotert također spominje i napetu situaciju u Bosni i Hercegovini te iznenadni posjet direktora Središnje obavještajne agencije (CIA) Williama Burnsa Sarajevu, koji je, prema izjavi jednog američkog diplomata za Radio Slobodna Europa, s vladinim dužnosnicima razgovarao o "zabrinjavajućoj secesionističkoj retorici i aktivnostima" Milorada Dodika.

No strateška konferencija održana u Beogradu u lipnju pod nazivom „Sveopći srpski sabor: Srbija i Republika Srpska - jedan narod, jedan sabor", koju su vodili Vučić i Dodik, alarmirala je Washington, jer je cilj sabora bio je provedba strateškog cilja „srpskog sveta“, odnosno stvaranje „političkog i državnog prostora“ na kojem bi živjeli svi Srbi, kako je to definirao potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin, pojašnjava u svom tekstu Rhotert.

„Iznenadni posjet direktora CIA-e bio je uspješan, jer je nakon sastanka s Dodikovom suradnicom, srpskom predstavnicom u Predsjedništvu BiH Željkom Cvijanović, Dodik na platformi X napisao da ´nikada´ nije imao namjeru odcijepiti Republiku Srpsku. Tako je Burnsov posjet imao jači utjecaj nego deseci pokušaja EU-a", navodi se u tekstu.

Nadalje se podsjeća i na upozorenje na separatističke težnje Srbije koje podržava Rusija, a koje je iznio zapovjednik NATO-a za Europu, američki general Christopher Cavoli, kao i na obilježavanje neustavnog Dana Republike Srpske 9. siječnja.

U svibnju su Dodik i Vučić, piše dalje Rothert, pokušali spriječiti njemačko-ruandsku rezoluciju Ujedinjenih naroda na temelju koje je 11. srpnja proglašen Danom sjećanja na genocid u Srebrenici. 

Njemački novinar osvrće se i na memorandum koji je inicirao kancelar Olaf Scholz o isporuci srbijanskog litija Europskoj uniji, što je izazvalo masovne demonstracije civilnog društva u Srbiji, koje je Moskva pripisala CIA-i i okarakterizirala kao pokušaj puča protiv Vučića.

„Aktivist za ljudska prava Boban Bogdanović kritizirao je Scholza, optužujući ga za ´zloupotrebu moći´: ´Napravio je ogromnu grešku s dogovorom o litiju, podržavajući Vučića, baš kao što je EU to učinio s Putinom.´ Ovaj dogovor je također potkopao napore njemačke ministrice vanjskih poslova Annalene Baerbock da od Srbije zahtijeva ´vladavinu prava i standarde EU-a´", piše u tekstu objavljenom u Berliner Zeitungu.

Na kraju teksta Rothert podsjeća da se EU i njemačka vlada, kao domaćin jubilarnog samita Berlinskog procesa, sada suočavaju s izazovom kako da krize na Zapadnom Balkanu stave pod kontrolu.

„U tu svrhu mogla bi pomoći sveobuhvatna demokratizacija, uključujući vladavinu prava i slobodu medija. Nesporno je da značajni nedostaci u sva tri aspekta ne postoje samo u Beogradu. Jedan korak ka izgradnji regionalnog povjerenja bilo bi priznavanje Dana sjećanja na genocid u Srebrenici. Budući da ni srpski narod ni Srbija nisu spomenuti, a pitanje krivnje je individualizirano, Beograd bi mogao priznati ovu UN-ovu rezoluciju bez gubitka dostojanstva“, ističe ovaj njemački politolog.

Kao jednu od mjera za izgradnju povjerenja i jačanje dobrosusjedskih odnosa Rothert navodi razoružavanje, jer Srbija, podsjeća, posjeduje više vojne opreme nego sve bivše jugoslavenske republike zajedno, što bi moglo dovesti do regionalne utrke u naoružavanju.

„Povjerenje bi se također moglo izgraditi i kada bi Beograd odustao od projekta ´srpskog sveta´, koji plaši susjedne zemlje, a koji mnogi vide kao nastavak plana Slobodana Miloševića o ´Velikoj Srbiji´“, zaključuje Alexander Rhotert u tekstu objavljenom u Berliner Zeitungu.

Alexander Rhotert je diplomirani politolog u čijem fokusu su od 1991. godine događanja u  bivšoj Jugoslaviji i vanjska politika SAD-a. Dvadeset godina je radio za UN, NATO, OESS, OHR i EU, uglavnom u vezi s implementacijom mira na Zapadnom Balkanu.