Beogradski političari sve češće u Rusiji

Tijekom cijelog ljeta u posjetu Moskvi su se smjenjivali srbijanski predsjednik Tomilav Nikolić (na velikojj slici s Vladimirom Putinom), premijer Ivica Dačić i prvi potpredsjednik vlade Aleksandar Vučić. Već sad se inače najavljuje i susret Tomislava Nikolića s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom 11. rujna u Sočiju...

Novac ipak glavni motiv?

Novinar vanjskopolitčke redakcije „Politike“ Slobodan Samardžija smatra da je potpuno jasno da se politika Srbije promijenila, posebno kad je riječ o njenim inozemnim partnerima: „Stvar je logična, iz jednostavnog razloga što ono što smo htjeli učiniti sa Zapadom i Europskom unijom (EU) ne ide tako brzo kako smo mi željeli. Naravno, nitko se ne odriče te linije ka EU-u, ali činjenica je da postoji i druga linija u kojoj je tu prije svega Rusija kao tradicionalni srpski partner. Ono što se od Rusije trenutačno traži je više na ekonomskom planu, jer naravno u ovoj teškoj situaciji je svima potreban novac. Tako da vjerujem da su srpski političari tamo išli ne toliko da bi dobili političku naklonost Moskve, koja postoji odavno, nego jednostavno da vide kakve poslove mogu praviti s Moskvom u budućnosti“.

Očuvanje vojne neutralnosti

Istraživač beogradskog ISAC fonda (nevladin Centar za međunarodne i sigurnosne poslove) Igor Novaković kaže za DW kako misli da će nova vlada svoje vanjskopolitičke prioritete definirati tek tijekom sljedećih nekoliko mjeseci, ali da će bez obzira na svu srdačnost odnosa s Rusijom Europska unija ostati prioritet novih vlasti: „U svakom slučaju, mislim da je nova vlast svjesna geopolitičke situacije u kojoj se nalazi Srbija, i da tu nema previše prostora. Naravno, oko nekih pitanja se vjerojatno može postići suglasnost s Rusijom, a to je prije svega odnos Srbije prema NATO-u, odnosno očuvanje vojne neutralnosti. To bi u svakom slučaju išlo na ruku Rusiji i njenoj vanjskopolitičkoj sigurnosnoj viziji. S te se strane suglasnost vjerojatno može postići, ali za nešto dalje mislim da su europske integracije apsolutni prioritet koji će ova vlada podržavati“.

EU diktira stupanj odnosa s Rusijom

Srbija, kao zemlja koja želi punopravno članstvo u EU-u, trebala da u tom smislu slijediti nekakvu zajedničku europsku politiku, koja se često razlikuje od ruske politike. To otvara pitanje koliko daleko može ići Srbija u suradnji s Moskvom, a da ne ugrozi europske intregracije. Slobodan Samardžija ocjenjuje kako je to više pitanje za Bruxelles i Rusiju nego za Srbiju: „To je stvar koju mora riješiti sama EU, točnije pristaje li ona da jedna zemlja kao što je Srbija jednako surađuje s obje strane. Znači, taj neki umjetni, da tako kažem, sukob koji postoji na toj relaciji Rusija-EU, lomi se preko naših leđa i leđa ostalih zemalja koje bi se željele uključiti u tu suradnju. Jednostavno, to se mora riješiti na relaciji Moskva-Bruxelles, a ako se to ne riješi to će se dugo vući i neće biti dobro ni za koga. Jer, ponavljam, Rusija nije važna samo nama ona je itekako važna i EU-u. Prema tome, to se rješava na nekim drugim razinama i Srbija kao takva ne može u tome sudjelovati. Ona samo može voditi računa o tomu i da prilagođavati se“.