Beograd ponovno u šoku

Iako je oslobađajuća presuda u ponovljenom procesu Ramushu Haradinaju (na slici gore)i u Beogradu bila očekivana, val nezadovoljstva koji je danas (29.11.) zapljusnuo srbijansku javnost je žestok. Opće je mišljenje da će oslobađajuća presuda za bivše pripadnike Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), te prije svega i bivšeg premijera Kosova Haradinaja, prouzročiti novu eksploziju ogorčenja u Srbiji i nepovjerenja u međunarodno pravosuđe.

"Povratak unazad"

„Mislim da će vlastima biti vrlo teško nastaviti suradnju s Haškim tribunalom poslije ove presude. Jer, ako su nakon presude hrvatskim generalima i mogli donijeti odluku o sniženju suradnje na tehničku razinu, poslije ove odluke mislim da i više nemaju mnogo izbora. Jer čak i ako se ta suradnja nastavi, vlastima će biti vrlo teško odgovoriti na pritiske kako oporbe tako i javnosti", ocjenjuje za Deutsche Welle profesor Fakulteta političkih znanosti Predrag Simić.

Simić isto tako smatra da će jedna od posljedica ovakve presude bit i prekidanje procesa pomirenja u regiji te govori o pomaku "više godina unazad" kad su u pitanju odnosi među zemljama u regiji.

„Prije svega, odnosi Srbije i Hrvatske su na dvadesetogodišnjem minimumu. Mislim da će i pregovori Beograda i Prištine, čak i ako se nastave, biti krajnje teški. Posebno će biti teško Ivici Dačiću ako se obistine očekivanja da će se s druge strane naći Ramuš Haradinaj. Jer, što god da se dogovori, javnost i oporba će to odbiti. Sve to će dovesti do velike slabosti vlade u Srbiji, a ne isključujem ni mogućnost prijevremenih izbora“.

Izbjeći samoizolaciju

Haška presuda Haradinaju ima čist politički karakter, ističe za DW Ognjen Pribićević iz Instituta društvenih znanosti. Srbija svejedno zbog toga ne bi trebala učiniti novu grešku i povući se u sebe, smatra Pribićević. „Mislim da Srbija ipak mora trezveno i hladnokrvno razmisliti što dalje. Jer upravo se pokazalo da bez saveznika, posebno ključnih zapadnih saveznika, koji naravno imaju ključan utjecaj i na Haški sud, tu pre svega mislim na Ameriku, Njemačku i Britaniju, Srbija će teško moći nešto učiniti. Ona ih može tražiti u Rusiji i Kini, ali one bitno ne odlučuju o ovoj regiji“, zaključuje Pribičević.

"Ako bismo sada otišli u drugom smjeru, ka nekoj samoizolaciji, bojim se nam onda slijede možda i desetljeća zaostajanja", ocjenjuje Pribićević. On smatra da bi to bilo pogubno jer Srbija već sada mnogo zaostaje. Što se tiče dijaloga Beograda i Prištine, Pribičević vjeruje da današnja presuda neće znatno utjecati na njegov razvoj. „Vjerujem da će se dijalog nastaviti. Ako ne sada onda za nekoliko mjeseci. Jer Srbija jednostavno nema apsolutno nikakvog drugog izbora nego da nastavi taj proces“, zaključuje Pribičević.

Krah EU politike?

Predrag Simić kaže kako je politika Europske unije (EU) prema zapadnom Balkanu u ovom trenutku pred fijaskom. On smatra da će politika EU "možda biti i najveća žrtva ovakvog razvoja događaja". „Jednostavno, ugled EU na zapadnom Balkanu je na svom desetogodišnjem minimumu. Prema tome, od onoga što EU bude ili ne bude učinila u sljedećim mjesecima, ovisi ne samo što će se događati u regiji nego i perspektiva da li će Europa na svom jugoistoku imati iole stabilnu i predvidljivu situaciju. Ili će praktično ovo nepovjerenje prema Haškom tribunalu, Bruxellesu, Washingtonu, donijeti jednu krajnje neizvjesnu situaciju u kojoj ne isključujem mogućnost da dođe i do nasilja“, zaključuje Simić u svojoj procjeni stanja u Srbiji.