Belgijski "šampanjac" zahvaljujući promjeni klime

U najvećem belgijskom vinskom skladištu sazrijeva pjenušac 2016. godišta. Boce su naslagane do stropa hale bez prozora. Iduće godine će to vino nakon dvije godine sazrijevanja biti spremno za prodaju. Toliko dugo je potrebno tradicionalnom postupku vrenja koji je razvijen prije više od 200 godina u francuskoj pokrajini Champagne. Ali, vinar Arnaud Leroy ne smije svoje pjenušavo vino nazivati "šampanjcem". Da bi to smio njegovi vinogradi bi morali biti nekoliko kilometara južnije, s onu stranu francuske granice.

"Klima kao prije 40 godina"

Njegov otac unatoč tomu nije oklijevao sa sađenjem vinograda u Belgiji, priča Leroy. "Klima je sada ovdje kao što je prije 40 godina bila u Champagni", kaže ovaj vinar. To znači da su uvjeti idealni, kaže on: zime su bogate oborinama, ljeta sunčana, ali ne prevruća. A to su uvjeti u kojima nastaje dobro pjenušavo, suho vino te regije.

Leroyev otac, trgovac vinom, kupio je 2002. južne obronke brežuljaka oko svoga mjesta Haulchina. U međuvremenu obitelj Leroy na svom imanju "Ruffus" proizvodi 200.000 boca pjenušca godišnje i najveći je proizvođač u Belgiji. Vino je toliko traženo da ga se mora unaprijed naručiti, još za vrijeme procesa sazrijevanja. Gotove boce budu razgrabljene za samo nekoliko tjedana.

U zemlji piva Belgiji vino ima kratku povijest. Tek prije 20 godina prvi poljoprivrednici su okušali sreću i počeli saditi vinovu lozu. Od tada se sadnja vinove loze širi velikom brzinom. Dok je 2012. u Belgiji proizvedeno nešto manje od 300.000 litara vina, 2015. ga je proizvedeno milijun litara. Tomu doprinosi i regionalna politika. "Uz financijske poticaje mi se brinemo i za bolje obrazovanje vinogradara i za promociju belgijskih vina", kaže valonski ministar poljoprivrede René Collin. Kvaliteta vina se tako u samo nekoliko godina osjetno poboljšala, kaže ministar.

Velika potražnja za belgijskim vinom

U međuvremenu se u gotovo cijeloj Belgiji uzgaja vinova loza, ne samo duž granice prema Francuskoj. Francuz Romain Bévillard je prije nekoliko godina na drugom kraju Belgije, uz granicu prema Nizozemskoj osnova zadrugu "Vin de Liège". Brzo je pronašao 2.000 članova i dovoljno startnog kapitala. 2014. je njegovo prvo bijelo vino išlo u prodaju.

Tri godine kasnije vinar Bévillard je već proizvodio 50.000 boca godišnje. Sad je svoju ponudu proširio na pjenušavo i crno vino. A njegovo bio-vino je toliko traženo da ni izbliza ne može zadovoljiti potražnju. Kad dozrije i Bévillardovo vino je rasprodano u vrlo kratkom roku. Sad ovaj vinar namjerava udvostručiti proizvodnju na 100.000 boca godišnje.

Topla ljeta posljednjih godina išla su Bévillardu na ruku. To je bilo osobito dobro za crno grožđe, koje u pravilu treba toplije vrijeme nego bijelo. Za Bévillarda nije, međutim, promjena klime jedini razlog zašto se uzgoj vinove loze proširio po Belgiji. Posljednjih godina znanstvenici razvijaju nove sorte koje su posebno otporne na vremenske promjene i bolesti koje zbog njih nastaju. Vinar Bévillard nade polaže u vinovu lozu jednog njemačkog instituta.

Ali, i kod novih sorta vinove loze o vremenu ovisi hoće li neko godište biti dobro ili loše. "Ovo vrijeme je za nas perfektno", kaže vinar Bévillard i pokazuje prema prozoru. A vani teška prosinačka kiša lupa po oknima prozora. Kiša u zimi je nužna za njegove mlade trsove. Oni se sad moraju dobro napiti vode. Onda će preživjeti i razdoblja suše preko ljeta, kakva se sad češće pojavljuju u Belgiji, kaže ovaj vinar.

Izvoz nije u planu

Dok proizvodnja vina u Belgiji brzo raste, u nekim drugim dijelovima Europe ona opada. Francuski vinogradari su se posljednjih godina sve češće suočavali s negativnim posljedicama promjene klime, kaže belgijski agronom Bernard Bodson. Kasni mraz nakon kojega je slijedila ekstremna suša i vrućina tijekom ljeta ove godine su doveli do jako slabog uroda u Francuskoj. Pa ipak, belgijsko vino neće u skoroj budućnosti igrati važniju ulogu na međunarodnom tržištu.

"Radimo na tomu da belgijsko vino učinimo poznatim i izvan belgijskih granica", kaže ministar poljoprivrede Collin, "ali trenutno se izvozi samo jako mala količina vina." Domaća potražnja je jednostavno prevelika da bi se belgijsko vino prodavalo i u inozemstvu, kaže vinar Romain Bévillard iz Liègea. Ni za Arnauda Leroya, koji ima puno veće vinograde, izvoz u velikom stilu nije tema. "Mi svoj pjenušac šaljemo u belgijska veleposlanstva diljem svijeta, a nekoliko sladokusaca dolazi i iz Francuske da bi kupili naše vino. Ali, belgijsko vino mi pravimo u prvom redu za Belgijance."