021211 Bank für Muslime Mannheim

Islamske vrijednosti se temelje na Kuranu. Kamate su zabranjene, a špekulacije su tabu - u tome je razlika u odnosu na konvencionalno bankarsko poslovanje. U Njemačkoj je s radom počela "Kuveyt Türk", prva banka za muslimane koja posluje u skladu s pravilima islamske vjere. Koncept "Islamic Banking" je raširen u pretežito muslimanskim zemljama. Tu je zabranjeno uzimati ili plaćati kamate, jer je poslovni rizik jednostrano raspoređen.

Banka sudjeluje i u gubitcima

Primjerice, kada netko digne konvencionalni kredit za svoju novu prodavaonicu kebaba, onda on sam snosi cijeli poslovni rizik. Jer, ako posluje s gubitcima, on bez obzira na loše poslovne rezultate mora banci uz otplatu kredita plaćati i kamate. Banka tako i pored slabog poslovanja svog klijenta ostvaruje dobit. To je u islamu nepoželjno. Tu se zahtijeva pravedna raspodjela rizika. Banka "Kuveyt Türk" u Mannheimu ne zarađuje na kamatama, nego preko udjela u poduzećima koja financira. To konkretno znači da banka ne sudjeluje samo u isplati dobiti, nego i u snošenju eventualnih gubitaka.

No, postoje i određena ograničenja. Kako kaže poslovođa banke Ugurlu Soylu, iz kreditiranja su isključene pojedine branše: "Kao dioničarskoj banci s takvim specifičnim modelom nije nam dopušteno sudjelovanje u poslovima s alkoholom, svinjskim mesom, pornografijom ili oružjem. Zabranjeni su i svi oni poslovi koji su štetni za opće dobro." Osim toga, ono po čemu se "Islamic Banking" razlikuje od konvencionalnog bankarskog poslovanja je i pravilo da se smije ulagati samo u neki realni proizvod ili poduzeće. "To ima ekonomsko značenje. Kreditni sektor raste u skladu s realnim sektorom. Time ne nastaju tzv. kreditni mjehuri od sapunice", objašnjava Ugurlu Soylu.

Zanimaju se i nemuslimani

No, mogućnosti ulaganja kod prve njemačke islamske banke su ograničene. Zainteresirani investitori mogu preko banke "Kuveyt Türk" ulagati novac, ali on preko istanbulske središnjice ide u turska poduzeća. Time je isključena mogućnost ulaganja u Njemačkoj. Razlog tome su ograničene licence za bankarsko poslovanje koje "Kuveyt Türk" još uvijek ima. Ona omogućava samo posredovanje kod ulaganja u treće zemlje.

Financijski sustav došao je do svojih granica najkasnije nakon izbijanja krize 2008. godine. Činjenica da odvajanje od realnog gospodarstva može ugroziti čitav sustav navodi na razmišljanje i mnoge nemuslimane. Urgulu Soylu kaže da sve više umirovljenika i mladih ljudi koji su kritični prema kapitalizmu pokazuje zanimanje za otvaranje računa u banci "Kuveyt Türk". Zato on polazi od toga da će ta banka ubuduće kao svoje klijente imati i mnoge nemuslimane.

Autori: Ulrike Hummel / Senad Tanović

Odg. ured: A. Jung-Grimm