Banjska na Kosovu godinu dana nakon oružanog napada

Malena Banjska na sjeveru Kosova dobila je svoju prvu ulicu. Od table s imenom sela na samom početku, pa sve do naseljenog dijela, kilometrima je duga i nosi naziv Ulica Afrima Bunjakua. To je ime policajca poginulog u prošlogodišnjem oružanom sukobu između naoružane skupine Srba i Kosovske policije. Tog dana poginula su i trojica Srba, dvojica iz Leposavića, jedan iz Zvečana.

Tablu s nazivom ulice otkrio je premijer Kosova Albin Kurti, a u Banjskoj je bio i ministar policije Xhelal Svecla. Godinu dana od tog 24. rujna 2023. život u Banjskoj značajno se promijenio. Ima više pripadnika Kosovske policije, a manje mještana, jer su odselili u druge krajeve.

Ovih dana je zbog straha od provokacija zatvoren i čuveni manastir iz ranog 14. stoljeća. Osnovna škola „Banović Strahinja" bila je na taj dan prazna – a to je škola s najviše đaka prvaka u svim selima na sjeveru Kosova: čak sedam.

„Bolje ulica nego spomenik"

Jaka kiša na prvu godišnjicu natjerala je mještane sela da se zatvore u svoje domove. Ali to nije jedini razlog: znali su, kažu, da će njihovo selo biti tog dana pod budnim okom političara i novinara. A kažu i da se nisu oporavili od tih događaja. I dalje o tomu ne žele pričati.

Jedan od rijetkih koji hoće pričati je građanski aktivist Dejan Nedeljković. Iako ne živi u Banjskoj otkako se oženio, još uvijek dolazi u roditeljsku kuću. A i aktivno se, kaže, bori da Banjska oživi svoje turističke potencijale.

Nedeljković priča: „Mi smo znali da će netko doći i obilježiti nekako ovaj dan. Čak se govorilo i da će se podići spomenik. Ne bi me iznenadilo da to bude dva metra visok spomenik. Ali, ulica je svakako bolja opcija. Banjska do sada nije imala ulicu, do sada je adresa bila Banjska bb", kaže on za DW. Dodaje i da nikome ne smeta naziv ulice.

O događajima od prije godinu dana Nedeljković govori ovako: „Ljudi su tu noć proživjeli pakao. Prvo, ne znaš tko je ušao u selo, ne znaš je li ušla vojska Srbije ili tko. S obzirom na to da su bili uniformirani, prvo su mislili da je ušla vojska. Pa onda im se u jednom trenutku pojavljuju uniformirane osobe koje pričaju na srpskom, a u drugom uniformirane osobe koja pričaju na albanskom, jer su u međuvremenu i oni upali. To je bio veliki stres. Moji roditelji su i tu večer bili tamo i sjećaju se da su im i jedni i drugi rekli da se sakriju i budu iza zida, ne blizu prozora. Da će se pucati."

Sigurnosnu situaciju na sjeveru Kosova Nedeljković opisuje kao vrlo lošu, posebno od dana kada su Srbi napustili institucije, prije svega policiju i pravosuđe: „To je bila katastrofalna odluka. Imali ste 650 legalno naoružanih policajaca koji su u svakom trenutku Kosovskoj policiji mogli reći da ne dolaze praviti probleme na sjeveru, kao što se dogodilo u nekim enklavama na jugu. U takvim situacijama se pojavi Kfor i onda ne može doći do problema", kaže Nedeljković i dodaje da zato želi da Kfor dođe i u Banjsku.

Tužilaštvo će sigurno sve „istjerati do kraja"

Zbog slučaja Banjska Tužilaštvo Kosova je ovog rujna podiglo optužnicu protiv 45 muškaraca. Uhićena su trojica, ostali su u bijegu. Među onima u bijegu je i Milan Radoičić, koji je u Srbiji pred institucijama preuzeo odgovornost, ali tamo nikakav proces nije počeo. Europska unija i ovih dana poziva institucije da procesuiraju počinitelje, a premijer Kosova Albin Kurti za cijeli događaj krivi Srbiju.

S odvjetnikom Ljubomirom Pantovićem koji brani jednog od uhićenih, Blagoja Spasojevića, razgovarali smo dva puta – uoči i nakon prvog zakazanog pripremnog ročišta. Iako je s drugim odvjetnicima uspio odgoditi pripremno ročište za 9. listopada, odvjetnik Pantović je ipak bio vidno neraspoložen i obeshrabren:

„Glavni razlog zbog kojeg smo tražili odgodu jest to što je Tužilaštvo dužno sav materijal dostaviti braniteljima znatno prije početka suđenja. Mi smo ga dobili dan i pol prije, a optuženi ga nisu ni dobili. U toj situaciji nije bilo uvjeta da se proces održi. Tužitelj je tražio da se proces održi, ali sud je prihvatio naš prijedlog da se pripremno ročište odgodi", kaže odvjetnik Pantović.

Spasojević je optužen za kazneno djelo protiv sigurnosti ustavnog poretka Kosova i kazneno djelo izvršenje terorističkog akta. Odvjetnik tvrdi da to nije moguće spojiti u jednu optužnicu, ali i dodaje da će se to rješavati u sudnici.

Za oba kaznena djela, prema kosovskom zakonu, propisane kazne su od deset godina do doživotnog zatvora, odnosno od 15 godina do doživotnog zatvora. Odvjetnik Pantović za DW kaže da će Tužilaštvo sigurno sve „istjerati do kraja", tim prije što su izbori početkom iduće godine.

Most u Mitrovici

Na izborima planira sudjelovati i nova stranka na političkom nebu Kosova: Srpski narodni pokret (SNP). Njezin predsjednik Milija Biševac smatra da Srpska lista (SL) nije dovoljno dobra za interes srpskog naroda na Kosovu i formiranje svoje stranke objašnjava potrebom da se formira nova, kako kaže, „realnija" opcija za glasanje.

Za sigurnost na sjeveru kaže pak da je na najgorem nivou još od 1999. Tome su, dodaje, doprinijeli i događaji u Banjskoj: „Samim događajem u Banjskoj opravdane su represije – ne službeno, ali Kurti to koristi kao opravdanje da dokaže da smo svi mi na sjeveru kriminalci i da ovdje vladaju neke militantne struje, što apsolutno nije točno. Mi samo želimo slobodu, normalan život, da ostanemo tamo gdje smo rođeni i gdje želimo živjeti i u budućnosti", kaže Biševac za DW.

On najavljeno otvaranje mosta za promet između sjeverne i južne Mitrovice smatra populističkim i političkim činom premijera Kosova: „Mislim da u ovakvom trenutku nije vrijeme za takve poteze. Naravno da mostovi trebaju spajati ljude, naravno da trebamo surađivati. Ovdje ljudi prolaze, ali smatram da puštanjem tog mosta ništa nećemo doprinijeti, osim što će Kurti i njegova stranka to prikazati kao još jednu pobjedu, kao neki čin koji do sada nitko nije uradio."

Odgovornost Srbije za događaje u Banjskoj

S albanskim političarima nismo uspjeli razgovarati. Intervjue su odbili ministar unutarnjih poslova, direktor policije i gradonačelnik Južne Mitrovice. Za DW je zato situaciju analizirao doktor političkih znanosti Dritero Arifi.

On ocjenjuje da je sigurnosna situacija na sjeveru bolja i pozitivnija – „ne samo zbog onoga što je tamo postignuto, već i zbog političkih prilika koje su se stvorile na sjeveru zemlje. Na neki način, čak i građani sjevernog Kosova, konkretno srpska zajednica, shvatili su da se ovakvim aktima ne može ništa postići, pa ni u pogledu političkih ciljeva. Sigurnosna situacija je, dakle, stabilna, ali je potencijalno krhka i s vremena na vrijeme bi mogla eskalirati", ocjenjuje Arifi za DW.

Za događaje u Banjskoj od prije godinu dana kaže da je to bio „napad na zapadni demokratski poredak", a ne samo na Kosovo. Ocjenjuje i da je to bio „međunarodni incident". Podsjeća ujedno da je optužnica Tužilaštva iznijela u javnost nove informacije, poput nabave oružja, komunikacije umiješanih s pretpostavljenima u Srbiji i slično. Neki detalji će, kako očekuje, tek biti otkriveni.

„To nas navodi na zaključak – iako slučaj još nije zaključen – da država Srbija na ovaj ili onaj način snosi odgovornost. To se mora temeljno obrazložiti. Ipak, objavljivanje tih detalja pokazuje da javnost prije toga nije bila informirana, posebno u pogledu organizacije i financiranja čitave operacije", kaže analitičar iz Prištine.

Arifi dodaje još i da se Srbija ne ponaša kao zapadna država, jer oklijeva dublje se uključiti u slučaj i ne želi surađivati s Kosovom, izručiti odgovorne ili ih kazniti u Srbiji. „Sada se postavlja pitanje: ako ih Srbija ne kazni, znači li to da je ona bila sudionik i pokušava li to prešutjeti? Ali, uvjeren sam da će Srbija prije ili kasnije u nekom obliku odgovarati za taj slučaj", zaključuje naš sugovornik.

Po dokumente u Južnu Mitrovicu

O najavljenom otvaranju mosta u Mitrovici Arifi kaže da će to biti signal da je situacija, ne samo na sjeveru, nego generalno, dovoljno stabilna i pozitivna da se njegovo otvaranje može obaviti svečano – što bi po njemu bio simbol neke vrste integracije Srba na sjeveru:

„Vjerujem da tu više postoje političke, nego tehničke ili sigurnosne prepreke. A kad dođe do sveobuhvatnije integracije srpske zajednice na sjeveru u institucije Republike Kosovo, kako lokalne tako i centralne, most će postati sporedno pitanje", smatra Arifi.

Što se Srba sa sjevera tiče, oni uvelike prelaze preko spornog mosta – samo pješice. Kažu da nemaju izbora, jer su sve institucije s druge strane Ibra.

„Za bilo koji papir, ja moram otići u Južnu Mitrovicu, jer tamo postoje institucije. Kosovske. Na sjeveru ih nema", kaže umirovljenik Stevica Jović. Objašnjava i da je nekada živio u južnom dijelu Mitrovice, ali je, kaže, 1999. protjeran.

I još priča: „Po osobnu iskaznicu, bilo koju potvrdu, moram ići dolje. Tužilaštvo, policija, sud… to sve nema na sjeveru. A po mirovinu moram u Rašku, jer mi plaće i mirovine primamo u dinarima (iz Srbije, op. ur.). Hajde, ja sam zdrav, pa mogu i otići u Rašku, ali kako će netko tko je bolestan – trebaju mu lijekovi, a živi u nekom selu. Kako će otići?"

Surađivala na prilogu: Vjosa Cerkini