"Balkanska pileća drama"
3. srpnja 2013U svome članku "Balkanska pileća drama", Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) obrazlaže kako su u Bosni i Hercegovini "zakazale vlasti" i kako zbog pristupa Hrvatske Europskoj uniji pati bosansko-hercegovačko gospodarstvo: "U Bosni i Hercegovini živi vjerojatno 3,8 milijuna ljudi i sa sigurnošću18,7 milijuna kokoši. Prvi broj je gruba procjena, jer je posljednji popis stanovništva u Bosni i Hercegovini proveden još prije raspada Jugoslavije 1991. godine. Podaci o kokošjoj populaciji u BiH su točniji, jer se piletina u BiH zasad još ne dijeli prema vjeri ili nacionalnosti, što tu stvar politički značajno pojednostavljuje. Tu procjenu kokoši u BiH se može zahvaliti jednoj zajedničkoj studiji programa za razvoj Ujedinjenih naroda i 'Kuwait Investment Fund-a'.
No sada postoji opasnost od toga da bi brojčani nesrazmjer čovjek - kokoš mogao dovesti do ozbiljnih gospodarskih poteškoća otkad je Hrvatska 1. srpnja 2013. pristupila Europskoj uniji. Hrvatska je godinama bila najvažniji trgovački partner Bosne i Hercegovine, a izvoz piletine važna grana bosansko-hercegovačke poljoprivrede. Kako je prijem Hrvatske u EU za vlasti u Sarajevu očito uslijedio potpuno iznenađujuće, a važni standardi u BiH ili nisu zakonski utemeljeni ili se, unatoč postojećim zakonima, ne provode, poljoprivreda u najbalkanskijoj svih balkanskih država je izgubila najvažnije izvozno tržište."
"Pileća drama" u BiH više od puke smijurije
FAZ dalje piše da takvo stanje za mnoge tvrtke ima dalekosežne posljedice te da je istraživački institut "Populari" iz Sarajeva već 2012. proveo istraživanje i upozorio vlasti na propuste na tom polju. Iz toga instituta kritiziraju, piše dalje FAZ, da je politici i vlastima u zemlji samo stalo do toga da odrade briselske zahtjeve, ali da im nije stalo do toga da standarde doista i ispune. "Izolirano gledano bi bosansko-hercegovačka pileća drama bila tek jedna smijurija, ali je ona više od toga. Ona dokumentira neuspjeh vlasti na gotovo svim razinama. Tako je u BiH, gdje je puno toga podijeljeno, rascijepljeno i proporcionalno paralizirano, makar zakazivanje vlasti na razini cijele države", piše ovaj list i prenosi izjavu šefice sarajevskog ureda njemačke Zaklade Konrad Adenauer Sabine Wölkner, koja kaže da su se proteklih mjeseci vlasti doduše potrudile da nadoknade izgubljeno, "ali su prekasno počele s tim. Državne institucije su te, koje snose odgovornost za sadašnju situaciju."
No, nisu samo vlasti te koje su zakazale, piše FAZ: "Neka bh. poduzeća su se doduše doista pravovremeno prilagodila na nove okolnosti. Ali mnoga od tih poduzeća su još uvijek obilježena postsocijalističkom apatijom i očekivanjima da se država mora pobrinuti za njihova prodajna tržišta."
Vrijedna inicijativa "regionalne osmorice"
O političkim posljedicama ulaska Hrvatske u Europsku uniju piše švicarski Neue Zürcher Zeitung (NZZ), navodeći da je ulazak u EU povod za intenziviranje regionalne suradnje. NZZ se tu prije svega osvrće na sastanak predsjednika Hrvatske, Ive Josipovića, s njegovim kolegama iz Bosne i Hercegovine, Slovenije, Srbije, Crne Gore, Albanije, Makedonije i s Kosova u ponedjeljak (01.07.) u Zagrebu.
"U ostatku svijeta bi takav jedan sastanak bio vjerojatno rutina te ne bi bio vrijedan spomena. Na Zapadnom Balkanu, gdje su ratna sjećanja još uvijek prisutna, stvari su postavljene drukčije. Kao značajno se pritom ističe sudjelovanje na sastanku srpskog predsjednika Tomislava Nikolića. Jer, kao prvo je taj nekadašnji ultranacionalist, koji je protekle godine doveo do zgražanja svojim raznim provokativnim izjavama o nekadašnjim ratnim poprištima Vukovaru i Srebrenici, još donedavno bio persona non grata u Zagrebu. Kao drugo, to nije ni u kojem slučaju samorazumljivo da Nikolić sjedne za jedan stol, za kojim ravnopravno sjedi i kosovska predsjednica Atifete Jahjaga", piše NZZ.
Taj švicarski list dalje navodi da se od takvog jednog sastanka i nisu mogle očekivati važne odluke, ali da je makar odlučeno da će se takvi sastanci ubuduće redovito organizirati. NZZ prenosi da se ta inicijativa neslužbeno već naziva "regionalna osmorka" te da se planira na buduće sastanke pozvati i predstavnike EU-a iz Bruxellesa, kako bi se pospješio zajednički cilj svih zemalja te regije - članstvo u EU-u. "Susjedne zemlje koje se trude ući u EU se pritom nadaju da su u Hrvatskoj pronašle novog zagovornika za politiku proširenja. Iskustva sa Slovenijom međutim pokazuju da se susjedstvo jedne zemlje EU-a može ispostaviti i kao hipoteka", upozorava NZZ obrazlažući pritom slovensku blokadu hrvatskog pristupa Europskoj uniji zbog neriješenih graničnih pitanja. "Slične igrarije se ne mogu isključiti između Hrvatske i njezinih susjednih zemalja, osobito zbog toga što u regiji postoji još puno otvorenih računa. Utoliko vrjedniji se čini pokušaj da se široko rasprostranjeno nepovjerenje razbije redovitim sastancima na najvišoj državnoj razini", poručuje NZZ.