Balkan čeka njemačke dizelaše
18. listopada 2018
Mirko točno zna zašto je došao trgovcu rabljenim automobilima S-Auto u Beogradu. Hoće starijeg dizelaša, bez kvarova i koji će malo trošiti. Već dugo prati što se događa u Njemačkoj i tamošnje rasprave o zabrani prometa dizelašima u nekim gradovima: „Čuo sam o tome i očekivao sam da i kod nas zbog toga cijene padnu. Ali nisam primijetio da se to dogodilo. Bio sam strpljiv, neko vrijeme sam čekao baš da se u Njemačkoj donesu odluke i očekivao sam da će do nas doći poplava takvih automobila. Ali ne vidim da su cijene uopće pale."
I mediji u Srbiji su već prošlog ljeta najavljivali kako će više od 300 tisuća rabljenih automobila stići u tu zemlju iz Njemačke. Biljana je djelatnica S-Auta i kaže nam da se to jednostavno nikad nije dogodilo. A pogotovo ne za automobile kakve se traži u Beogradu i gdje skupi auti teško prolaze.
„Naši automobili dolaze iz Njemačke, Francuske, Belgije, Nizozemske, Švicarske... Kupljeni su uglavnom na dražbama automobila i nekih 20, 30 posto automobila dolazi iz Njemačke. Riječ je uglavnom o dizelašima do 2.000 kubika, proizvedenima između 2005. i 2008. Ali prodajemo sve, kako starije tako i novije automobile od norme Euro 3 pa do najnovijih normi", kaže nam Biljana.
Norma Euro čak niti za Europsku uniju
Prema trenutnim propisima, u Srbiju se smiju uvoziti automobili koji su proizvedeni nakon 2000. i ispunjavaju barem normu Euro 3. Za Miloša Petrovića, predsjednika udruge uvoznika rabljenih automobila te zemlje je to premalo: „To je poražavajuće da smo samo 2017. uvezli 153 tisuće - namjerno kažem 'rabljenih' automobila jer ih je 80% starije od 10 godina, 2016. je bilo 120 tisuća vozila. Ako uzmemo razdoblje od pet godina, u Srbiju je došlo 600.000 automobila koje Europa ne želi. To je što nas kao zastupnika moderne tehnologije najviše boli: da je Srbija, to je ružna ali točna riječ, postala groblje automobila."
Ali dok Srbija tek želi postati članicom Europske unije, zapravo nije mnogo drugačije niti u zemljama Balkana koje jesu u EU-u i gdje bi trebale vrijediti iste norme kao i u Njemačkoj - teoretski. Jer u susjednoj Rumunjskoj je opet Njemačka glavni izvor rabljenih vozila: 2017. je tamo stiglo oko 300.000 automobila, daleko više nego iz Italije odakle je došlo 50.000 vozila ili Austrije iz koje je došlo njih 35.000. Opet, preko dvije trećine njemačkih vozila su bili dizelaši.
A tko će platiti za „čisti" automobil?
Roxana Dima, glasnogovornica rumunjskog ureda za registraciju vozila u Bukureštu, zapravo očekuje da će tih automobila biti još više: „Ako (u Njemačkoj) uskoro budu zabranjeni na primjer i automobili koji ispunjavaju tek Euro 4, vjerojatno će se to odraziti i na tržište vozila u Rumunjskoj. Jer velik dio dizelaša koji voze Rumunjskom pripadaju u tu kategoriju, njih oko 30%."
Opet tek teoretski, Rumunjska kao članica Europske unije također mora pratiti zagađenost zraka i koncentraciju dušikovog oksida i mikro-čestica. Tamošnji ministar okoliša Neno Dimov također upozorava kako njegova zemlja ne smije postati „otpad za automobile" sa Zapada i traži da se takvi automobili već u zemlji odakle dolaze tehnički prerade i da se tek tako dozvoli uvoz u Rumunjsku.
Ali realnost i u toj zemlji izgleda drugačije: nitko nema ništa protiv toga da vozi automobil koji bi čuvao okoliš i koji ispunjava i normu Euro 6d. Ali tko ima novca za njih? „Obzirom na relativno malenu kupovnu moć, rumunjsko tržište automobila će sigurno biti preplavljeno automobilima koji više ne udovoljavaju ekološkim zahtjevima kakve postavlja Njemačka", smatra Roxana Dima. „Pod pretpostavkom da ta vozila ostanu u prometu. A to će se dogoditi utoliko prije jer u Rumunjskoj ne samo da je dozvoljen njihov promet, nego nema čak niti nekakvih poreznih opterećenja za stare i automobile koji štete okolišu."