Balkan uči njemački

"Eins, zwei, meine Mutter kommt vorbei, drei, vier, mein Vater ist auch hier...", odzvanja iz učionica Goethe-Instituta u Tirani. Grupa djece uzrasta od osam do dvanaest godina uči njemački uz glazbu i pjesme. To je prvi tečaj za djecu koji nudi Goethe-Institut u Tirani.

„Roditelji su nas često pitali za tečajeve za djecu i sada, kada smo se preselili u novu zgradu, imamo dovoljno prostora da i njih ponudimo”, kaže direktorica Goethe-Instituta Petra Behlke-Campos u razgovoru za Deutsche Welle. Zanimanje za njemački jezik, kulturu i samu Njemačku je u Albaniji vrlo veliko. Potražnja za tečajevima njemačkog jezika je posljednjih godina sve veća: samo ove godine ih u Goethe-Institutu polazi oko 4.000 sudionika, 22 posto više nego prošle godine. To je jedan od razloga za preseljenje u novu zgradu.

Ali zanimanje za učenje njemačkog nije veliko samo u Albaniji. Sve više interesenata je i u Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Srbiji i Turskoj. "Poznavanje njemačkog na Balkanu nikada nije bilo tako dragocjeno kao danas”, kaže Matthias Makowski, šef odjela Goethe-Instituta za područje jugoistočne Europe u Ateni. Brojke same govore. Najnoviji podaci pokazuju koliko je u jugoistočnoj Europi porastao broj onih koji uče njemački jezik. "Na tečajevima Goethe-Instituta, u školama koje su dio mreže Škole-partneri za budućnost (PASCH), kao i na sveučilištima, njemački trenutno uči oko 63.500 ljudi u Makedoniji, 307.000 u Bosni i Hercegovini, 140.000 u Srbiji i 268.530 u Grčkoj”, kaže Makowski. Porast bilježe i privatne škole.

Jezik kao preduvjet za zapošljavanje

Neriona Vorpsi (25), Keti Mica (23), Lueda Basho (23) i Ardit Dyrmishi (22) studirali su medicinu u Tirani i žele u Njemačku na specijalizaciju. Hoće li u Njemačkoj ostati i zaposliti se, to još uvijek ne mogu reći. Erjona Sela (19) ima konkretne planove: upravo polaže maturu i rado bi u Njemačkoj studirala elektrotehniku i postala astronautica. Preko medija je saznala za diplomiranu fizičarku Lauru Winterling, koja želi biti prva Njemica u Svemiru.

Najveći broj sudionika tečajeva u zemljama jugoistočne Europe su mladi ljudi. Po pravilu imaju završenu srednju školu, često i fakultetsku diplomu i žele se pripremiti za novi posao, praksu ili studiranje. Nerijetko se radi o drugom studiju, a ima i onih koji u Njemačkoj ili nekoj drugoj zemlji u kojoj se govori njemački, žele doktorirati, objašnjava Petra Behlke-Campos.

Njemački i iz zadovoljstva

Ali ne uče svi njemački da bi napustili svoju zemlju. Bledar Qira, inženjer, i njegova supruga Matilda, psihologica, kažu da njemački uče iz zadovoljstva kako bi proširili znanje. Eglantina Steri (52) i Aiger Hila (25) njemački uče iz sasvim drugog razloga. Eglentinin sin je u Njemačkoj studirao elektrotehniku i sada radi za Daimler u Stuttgartu. „Često ga posjećujem i rado bi razgovarala s njegovim prijateljima ili se sama sporazumijevala u gradu", kaže Eglantina. Aiger bi želio razgovarati sa svojim rođacima koji su rođeni i odrasli u Njemačkoj i koji slabo govore albanski. Uostalom, on razmišlja i o upisu studija u Njemačkoj.

Razlozi za učenje njemačkog jezika su i kultura, povijest, glazba, umjetnost, literatura ili filmovi. Osmogodišnjaci Joni i Egita su oduševljeni sa crtanim filmovima koje preko satelita gledaju na dječjem televizijskom programu KIKA. I oni posjećuju dječji tečaj njemačkog u Goethe-Institutu i sretni su što već sada mogu razumjeti poneku riječ svojih omiljenih likova iz crtića.